Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Dobri' gradovi grade solarne elektrane 'crowdfundingom', 'pasivne stanove' za priuštivi najam i otkupljuju hranu od OPG-ovaca

"Dobri" gradovi grade solarne elektrane "crowdfundingom", grade "pasivne stanove" za priuštivi najam i otkupljuju hranu od OPG-ovaca izravno za vrtiće i škole
20. travnja 2021. u 17:56 0 komentara 370 prikaza
Zagreb: Konferencija o dobroj ekonomiji "Dobre priče iz naših gradova"
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Kad je posrijedi Cres i dobra ekonomija, mi smo negdje na pola puta – 2010. smo pokrenuli pilot projekt uključivanja građana u proces odlučivanja i strategije održivog razvoja, a 2018. smo se uključili u energetsku tranziciju, u inicijativu za čistu energiju, isto kao pilot projekt. Gradimo najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, no ne pridonosi nam koliko bismo htjeli jer je investitor HEP pa građani nemaju od toga direktne benefite, niti su izravno uključeni u odlučivanje – istaknuo je Marin Gregorović, dogradonačelnik Cresa na Konferenciji o dobroj ekonomiji koja se održala danas u Zagrebu u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), te obznanio da zato idu u projekt od kojeg će građani imati izravne benefite: za deset dana je osnivačka skupština Energetske zadruge koju pokreću gradovi Cres i Mali Lošinj te nekoliko aktera iz civilnog sektora predvođenih Pokretom otoka.

Britanci odlaze iz Hrvatske - cijene avionskih karata drastično povećane Prema britanskom istraživanju Hrvatska bi u lipnju mogla na britansku ‘zelenu’ listu zemalja

- Gradit ćemo na vrhu otoka solarnu elektranu, nositelj projekta je Energetska zadruga i sad je u fazi idejnog projekta nakon čega idemo na lokacijsku dozvolu. To je mali projekt od tri milijuna kuna što bismo isfinancirali crowdfundingom, a ljudima bismo omogućili da zarade: već imamo i zainteresirane za otkup te vrste energije – najavio je Gregorović predstavljajući primjer Cresa kao jednu od dobrih priča iz Hrvatske: onih koje promoviraju i provode društvenu i solidarnu ekonomiju te kroz multisektorsku suradnju potiču participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici.

Ovogodišnja Konferencija o dobroj ekonomiji održala se u sklopu ZMAG-ova projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju, financiranog kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Uz Cres, "dobre priče" predstavili su i Koprivnica te Ludbreg i Pregrada, dva grada kod kojih je projekt već u poodmakloj fazi: u Ludbregu je razvijen model solidarnog kratkog lanca opskrbe, a u Pregradi model zelene tržnice. Na tom tragu, ni Cres nema namjeru stati; Gregorović ističe da im je cilj kroz pet do deset godina trajekte ne dizel zamijeniti onima na električni pogon ili na vodik te izgraditi solarnu elektranu na vrtiću, također u suradnji s Energetskom zadrugom kao nositeljem projekta.

- Izazov su nam cijene nekretnina jer turizam utječe na dostupnost stambenog prostora i cijenu najmova stanova pa smo izgradili registar nekretnina, svih u društvenom vlasništvu na Cresu. Imamo neuređene zemljišne knjige, što je posao Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa koji ga rješavaju sporim tempom pa nam to onemogućava  procese koji bi mogli modernizirati Cres – požalio je dogradonačelnik čiji je plan obnoviti derutne zgrade u centru grada i urediti stanove za mlade obitelji, nakon što se Grad Cres, kad se srede zemljišne knjige, upiše kao vlasnik. Suvlasničke dijelove koje bi prodali uložili bi u obnovu tih stanova i omogućili najam po priuštivim cijenama.

Kad je posrijedi turizam o kojemu su ovisni, prošli su, kaže, bolje nego Ghent, belgijski grad o čijem je održivom balansiranju između turizma i dobrobiti građana govorio njegov dogradonačelnik za društvenu ekonomiju i turizam Bram Van Braeckevelt.

Zagreb: U NSK održana sjednica Vlade ZVONIMIR DESPOT Hrvatskoj se crno piše bez slobodne ekonomije, uza svu gomilu novca iz EU

- Bilo je dramatično kad smo postavili pitanje za debatu; trebaju li turistički poduzetnici imati monopol i kako imati održivi turizam. Grad kao cjelina treba imati priliku reći nešto o tome, svi zainteresirani sudionici, a ne samo turistički poduzetnici - istaknuo je dogradonačelnik belgijskog grada u kojem je također rast cijena nekretnina i najma nekretnina, do kojeg je došlo zbog turizma, imao veliki utjecaj na način života i učinio stanovanje manje priuštivim. No izborili su se za to da se hoteli ne mogu graditi gdje god žele; grad ima presudan utjecaj na odlučivanje o ravnoteži načina života stanovnika i turizma.

- Trenutačno je problem i nezaposlenost, samo u hotelskom sektoru imamo nekoliko tisuća nezaposlenih, 60 posto manje turista rezultat je pandemije – kaže Van Braeckevelt te otkriva da su, kako bi se nositi s padom prihoda od turizma, odlučili investirati 1,5 milijuna eura do 2022. u tri cilja: u marketing, u corona-sigurne turističke proizvode i organiziranje corona-sigurnih kongresa.

Ksenija Ostriž, dogradonačelnica Koprivnice, govorila je o njihovoj lokalnoj agendi koju su počeli provoditi 2000-ih s nekoliko eko entuzijasta i 2008. je Koprivnica dobila prvi biološki pročistač u Hrvatskoj, a grad je prije deset godina uložio i u izgradnju 75 "pasivnih" stanova koje su nazvali „šparne hiže“. Donijeli su i odluku da nitko u Koprivnici neće plaćati komunalni doprinos ako bude gradio po principima pasivne gradnje. Uveli su nakon toga električne autobuse koji voze do kampusa Sveučilišta Sjever na kojemu su razvili više od 25 studijskih programa od kojih su brojni povezani s područjem "zelenog".

- Prošle godine počeli smo zatvarati kompostanu nakon gotovo deset godina, nova će imati i novu tehnologiju, bez mirisa; ubrzavamo sve procese, ali isključivo prirodnim putem. Centar za oporabu planiramo u sljedećem razdoblju, a napravili smo i novo reciklažno dvorište – pobrojala je Ksenija Ostriž, koprivnička dogradonačelnica te ispričala priču i o tome kako je nastao Smutek – sad već restorančić zdrave prehrane na koprivničkoj tržnici.

U KARLOVCU Ministrica Brnjac HGSS-u uručila ugovore sufinanciranja vrijedne 1,5 milijuna kuna

- Znamo da ljudi nisu baš skloni kupovati voće i povrće koje ne izgleda baš najljepše. Odlučili smo takve primjerke voća i povrća otkupljivati od OPG-ovaca i miksati smoothije. Poslije smo širili ponudu na proizvodnju hrane i  sendviča, sve s lokalnim namirnicama – kaže K. Ostriž.

Svojim poljoprivrednicima već naveliko pomažu u Ludbregu gdje je uspostavljen distributivni centar u zadruzi koji uključuje učinkoviti sustav informiranja o ponudi i potražnji te online sustav narudžbi hrane, povećanje asortimana proizvoda zadruge i širenje tržišta na ludbrešku regiju, plasiranje proizvoda i opskrbu hranom škola i vrtića, uključivanje više sudionika u sustav, kao i održivi tehnološki razvoj proizvodnje, uspostavljanje kataloga proizvođača i potrošača, suradnju s ostalim udrugama i razvoj zadružnog volonterstva. U Pregradi su također kao primarni cilj imali uspostavu solidarnog kratkog lanca opskrbe, koji uključuje i osnivanje formalne organizacije za posredovanje (udruga, zadruga), uspostavljanje eko sustava od proizvodnje i prodaje do pripreme, kompostiranja i proizvodnje, povećanje proizvodnje lokalnih poljoprivrednih proizvoda te uključivanje ugostiteljskog i turističkog sektora u lanac opskrbe. Drugi strateški cilj bio je uvođenje zelene javne nabave u vrtić i škole, a treći pokretanje zelene tržnice na gradskom zemljištu. Njihovi su primjeri dokaz da ekonomija može, ali i mora, funkcionirati na održiv i solidaran, etičan i društveno koristan način. Gradovi i jedinice lokalne i regionalne samouprave koji se odluče povesti za ovakvim modelima, imat će ubuduće i "know how" Centra za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj, a predstavljen je i Priručnik društvene i solidarne ekonomije s detaljnim smjernicama za pokretanje i provedbu inicijative temeljene na principima i vrijednostima društvene i solidarne ekonomije. Po čemu se ona razlikuje od prevladavajućeg modela, pojasnio je Dražen Šimleša, koordinator Europske mreže za društvenu i solidarnu ekonomiju (RIPESS), upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju i znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar":

- U dominantom ekonomskom sustavu profit je cilj iznad svega i sve se podređuje njemu; ovisan je o destrukciji ekosustava, gomilanju ekonomskog duga i produbljivanju razlika. Društvena ekonomija počiva na tri temelja: profit se ostvaruje u skladu s društvenom misijom i nikada nije sam sebi svrha, značajan dio profita se reinvestira ili ulaže u zajednicu i društvo, a upravljanje i donošenje odluka bazira se na visokim demokratskim standardima, uz uključivanje svih onih na koje se djelovanje odnosi. Solidarna ekonomija ide korak dalje i zagovara transformativne promjene korištenjem ekonomije, znači širenje prostora slobode na radnom mjestu, u lokalnoj zajednici i u društvu.

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
LAQO osiguranje
Digitalna transformacija
Kako je domaći tim razvio digitalno rješenje koje Hrvatsku svrstava u europski vrh
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.