Broj narudžbi za robu njemačke proizvodnje snažno je narastao u lipnju što je novi znak da se najveća europska ekonomija oporavlja od posljedica pandemije. No količine su još manje od onih iz pretpandemijskog razdoblja, prenosi Reuters zaključke njemačkog ureda za statistiku.
Prodaja njemačkih automobila oporavlja se posljednjih tjedana nakon gotovo potpune paralize prodaje, a prvenstveno se radi o rastu potražnje u Kini koja je i najveće svjetsko tržište. Tamo je prodaja nadmašila očekivanja penjući se gotovo do pretpandemijskog nivoa, nakon što je u veljači pala za čak 79 posto. Direktor industrijskog giganta Siemensa Joe Kaeser rekao je kako su njihovi rezultati u Kini sada bolji nego što su bili u istom periodu lani.
– Kina se iznimno brzo oporavila. Naše poslovanje tamo bolje je nego u istom periodu prošle godine. Vidimo bolju potražnju nego prije krize – rekao je Kaeser CNBC-u nakon što je njegova tvrtka objavila rezultate trećeg kvartala.
Njemački proizvođač obuće Adidas objavio je kako očekuje povratak profitabilnog poslovanja u trećem kvartalu nakon što je u drugom imao velike gubitke ponajviše zbog toga što je većina trgovina bilo zatvorena zbog protupandemijskih mjera. Međutim, kako je za Reuters rekao James Grzinic, analitičar kuće Jeffries, pad prodaje Adidasa u Europi i Americi unatoč brojkama od 40 i 38 posto bio je manji od očekivanog, dok je u Aziji bio i veći od očekivanog.
‘Znaju što treba u krizi’
Narudžbe njemačke robe narasle su za 27,9 posto u odnosu na svibanj, što je dvostruko više od porasta potražnje mjesec dana ranije (10,4 posto), no i daleko više od očekivanja ekonomista koja su se vrtjela oko 10,1 posto. Ipak, rezultat je i dalje 11,3 posto manji od veljače, zadnjeg pretkriznog mjeseca. Svejedno, riječ je o iznimno brzom oporavku, a za to postoje jasni razlozi koje nam objašnjava hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić.
– Riječ je o najsavršenijem gospodarskom stroju u državi koja na pravilan način pozicionira nacionalnu ekonomiju na unutarnjem tržištu, kao i prema Europi te svijetu. To je dobro strukturiran gospodarski stroj kojim se može upravljati. Kada dođe do krize, oni je prihvaćaju i vode politiku minimiziranja štete. Kada kriza prođe, točno znaju koje politike treba primijeniti da taj stroj ponovo proradi. Od Njemačke se i moglo očekivati da će biti najefikasnija zemlja zato što je taj savršeni stroj sveobuhvatan, u njega spadaju kako državne tako i privatne kompanije. Ovo su naprosto rezultati jedne dobro strukturirane nacionalne ekonomije kojom se upravlja kao nigdje drugdje na svijetu – kaže prof. Jurčić.
Njemačka je i za Hrvatsku važan trgovinski partner, no naš sugovornik smatra da njihov oporavak neće imati pretjeranog utjecaja na nas.
Bez pravog utjecaja
– Ništa pozitivnog, ali ni ništa štetnog. No novac koji EU pod utjecajem Njemačke daje državama članicama dolazi s jednostavnim uvjetom: vlade se same trebaju snaći sa sredstvima koje dobiju. Međutim, Hrvatska nema gospodarski stroj, on je rasturen, tu i tamo postoje efikasne čete, ali nema sinergijskog efekta, uvezanosti gospodarstva u nacionalnu ekonomiju. Radije bih da se tim europskim novcem subvencionira da se proizvodnja iz razvijenih zemalja prenese ovdje u Hrvatsku. Jer, novac državama ne znači ništa ako ne razviju proizvodnju. No zemlje poput Njemačke to nisu napravile jer bi to značilo i gubitak proizvodnje na njihovu tlu. Radije su zemljama poput Hrvatske prepustile donošenje odluke o trošenju sredstava. Zato sve to za Hrvatsku neće imati velikog učinka, moguće je da će se tek vratiti na nivo prije pandemije, no i tada je Hrvatska već bili u krizi – kaže ekonomist Jurčić.
Nama Hrvatima nitko ne brani da izmislimo neke nove proizvode što svatko na svjetu želi kupiti , 10 produkata i da svaki stanovnik kupi u prosjeku godišnje po jedan za recimo 10 kuna i evo 100milijardi eura godišnje......