GRAĐANI POZIVAJU NA BOJKOT

Potrošači: U petak ne kupujte ništa! Trgovci: Mi smo zadnji u lancu poskupljenja

storyeditor/2025-01-20/PXL_090922_95560654.jpg
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/4
21.01.2025.
u 08:10

Učinak najavljenog "neposluha" kupaca bit će mali jer ga neće podržati dohodovno i kupovno jači dio populacije, kaže prof. dr. sc. Ivo Grgić.

Podrži, podijeli, bojkotiraj! Reci: Dosta, vrije na društvenim mrežama s pozivom na prestanak kupnje i kažnjavanje trgovaca koji su, smatra se, najveći generator trenutačne inflacije u državi. Počelo je, naime, prije nekoliko dana tjednim bojkotom kupnje telećeg vrata i lopatice u trgovačkim lancima koji su se drznuli u samo nekoliko mjeseci, bez razloga, tvrdi se, cijenu te kategorije mesa podići i 43%, a nakon što u petak – neki bi to sad već protegnuli i na cijeli tjedan, uključujući kafiće, kioske, restorane i benzinske pumpe – nitko od kupaca ne uđe ni u jednu trgovinu, bilo fizički bilo online, idućih bi se tjedana krenulo s možda i najvećom potrošačkom akcijom pod nazivom "Svaki tjedan trgovac jedan".

Nakon što na nekim potrošačkim portalima završi glasovanje za listu najomraženijih trgovaca koji su najviše digli cijene, koje je u tijeku, sve njih će se potom redom zaobilaziti u širokom luku po tjedan dana ne bi li ih se natjeralo da cijene vrate na "postavke" s kraja 2022. godine. Razloga je za to, tvrdi se, i previše. Ne samo da mineralna, maslac, ajvar, cheddar, tost, kuhana šunka, puding... – i to isti brendovi – u nekim drugim zemljama, pa i susjednoj Sloveniji, koštaju manje nego u Hrvatskoj nego se i cijena kilograma kave Lavazze Crema e Aroma u zrnu u naših trgovaca razlikuje za desetke eura.

Slike na FB profilima govore više od tisuću riječi: u Pevexu, primjerice, Lavazza košta 18,99 eura, s loyalty karticom i 14,99, a u Tommyju 37,99, a sličnih je primjera i previše. "Pošaljimo snažnu poruku svima koji generiraju poskupljenja iznad europskog prosjeka! Kontinuirani pad prodaje itekako bi se odrazio na financijski krvotok trgovačkih lanaca", poručuje se te dodaje da istovremeno treba poslati i poruku proizvođačima, distributerima i uvoznicima raznih prehrambenih i drugih proizvoda koji su drastično skuplji od onih u drugim državama EU ili su nenormalno poskupjeli u posljednjih šest mjeseci. – Na ovaj način ne rušimo državu, već rušimo pohlepne s vrha piramide poskupljenja i upozoravamo ih: Svi vi postojite zbog potrošača, a ne potrošači zbog vas – ističe se.

Koliko je jaka prijetnja odaslana putem društvenih mreža, testirat će se već ovoga petka, kad su potrošači pozvani na jednodnevni bojkot kupnje. Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) na čelu s Anom Knežević kažu kako je dobro da se ljudi malo animiraju, no od toga nema koristi ako petak nadoknade dan prije ili dan poslije, što trgovci onda neće ni osjetiti "jer jesti se mora". Knežević kaže kako podržavaju tu akciju, no smatra kako bi puno više efekata dala obustava kupnje jednog proizvoda, proizvođača ili grupe proizvoda s kojim se pretjeralo, kao što je to bilo s tjesteninom Barilla u Italiji ili gorivom u Britaniji, nakon čega je pala cijena goriva, a porasle plaće.

Na upit misli li da će poziv na bojkot trgovina uroditi plodom, stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza kaže kako treba pričekati daljnji razvoj situacije. – Vjerujem da potrošači pokušavaju poslati poruku da svatko tko je sudionik u distribucijskom lancu ili je kreator gospodarske politike učini najviše što može u smanjivanju cjenovnih udara. Trgovci su izloženi jer se kod njih kupuje i njihove su cijene vidljive svima, ali i ostali akteri utječu na opći nivo cijena. PDV, porast cijena ulaznih sirovina, navike potrošača... ključni su parametri – kaže Munjiza.

Profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i dobar poznavatelj sektorskih prilika Ivo Grgić uvjeren je da će učinak najavljenog "neposluha" kupaca biti mali jer ga neće podržati dohodovno i kupovno jači dio populacije. – Jedina očekivana korist je testiranje javnosti na voljnost zajedničkog suprotstavljanja nečemu ili nekome, u ovom slučaju trgovcima. Loše je da se jedna djelatnost proglašava leglom zla i tako se pozornost odvraća od "glavnih krivaca", odnosno odgovornih za tržišnu stabilnost, a to je Vlada RH. Lukavo, pa čak i malo podlo, ona pere ruke od svoje odgovornosti i na kraju će se javiti kao spasilac, vjerojatno dijela potrošača, horizontalnim transferom jednokratne pomoći – kaže Grgić te dodaje kako je više nego neozbiljno podržavati tezu da će jednodnevna ili selektirana apstinencija od kupnje zauzdati inflaciju ili ugroziti opstanak velikih trgovačkih kuća.

– I nije porast cijena hrane glavni generator inflacije, nego je ona možda s naglašenijim udjelom ili taj porast osjećamo svaki dan – objašnjava Grgić. Ekonomski analitičar Damir Novotny za Hinu je kazao kako u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaj na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan. Potrošači, naime nemaju kolektivne, već isključivo individualne navike, preferencije i sklonosti potrošnji, tvrdi Novotny, koji smatra kako ni Vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena za dio proizvoda i pokušaji dogovora s privatnim maloprodajnim lancima također neće ima utjecaj na ukupna kretanja cijena.

– Vlada bi možda moga utjecati na inflaciju u kratkom roku ako bi se odrekla dijela poreza na potrošnju, na primjer snižavanjem stope PDV-a na sve prehrambene proizvode, a ne kao i do sada samo na neke, s 25% na 10%. Međutim, za takvu je mjeru vjerojatno već kasno. U ovom trenutku se čini da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije, već jednostavno moramo pričekati da se uspostave nove tržišne ravnoteže na ovoj razini cijena – zaključio je Novotny.

Iz trgovačkih udruženja jučer nisu htjeli javno komentirati pozive na bojkot kupnje u trgovinama. Općenit je stav da svi imaju pravo nešto bojkotirati i iskazati svoje mišljenje. I dalje ponavljaju kako su trgovci kao zadnji u lancu najmanje krivi za cijene, koje rastu i zbog nedostatne proizvodnje, uvozne ovisnosti, dugih dobavnih lanaca..., te da su mjere Vlade o ograničenju cijena određenog broja proizvoda bile dobre, ne bismo s 9 došli na 30, a sad i na 50 za koje Vlada očekuje da će im trgovci do kraja mjeseca sami odrediti cijene – što je ravno zabranjenom kartelskom udruživanju. To, tvrde, nije rješenje, nego detektirati najranjivije skupine, umirovljenike, potplaćene radnike... i njima pomoći određenim mjerama, a ne i onima koji si sve mogu priuštiti i ni do sada nisu pitali za cijenu. – Što bismo sada trebali – svima prodavati banane za jedan euro? S obzirom na to da su burzovna roba, budu li se morale prodavati ispod nabavne cijene, neće ih jesti nitko u Hrvatskoj – ustvrdili su. K tome, upozoravaju, sve to vodi i propasti malih trgovaca, kojima osnovni zaštićeni artikli čine i više od 70-80% prodaje.

>>> VIDEO Carina prodaje više od 2.300 litara rakije: Cijena po litri je smiješna, evo uvjeta

Ključne riječi

Komentara 11

Avatar jocker-3
jocker-3
09:50 21.01.2025.

Zašto trgovci ne dobivaju proizvode direktno od proizvođača?Kod nas je to teško jer se ništa ne proizvodi doma,ali treba pokušavati,vjerojatno ima i jeftinijih dobavljača,ali šefovi trgovine odlučuju,ili ministri,a to je moguće....nismo zaboravili Beroša koji nije naručio od proizvođača a mogao je nego je uzeo najskuplju opciju....postavlja se pitanje tko još ima prste u tome,sve je to pod ministarstvom gospodarstva...

CR
crocro
09:19 21.01.2025.

Da, trgovci jesu zadnji u lancu poskupljenja. I one žele nastaviti dalje živjeti i poskupljivati prekriženih ruku. A prekrižene ruke imaju zato jer im odgovaraju poskupljenja. A što su oni sami učinili djelujući unazad na distributere i proizvođače. Opruga treba povratno djelovati čak i do onoga početnoga od kojega sve kreće prema kupcu. Pa ako sve treba stati na neko vrijeme neka stane da se vidi tko je taj tko diže cijene. Pa kada onaj prvi proizvođač zaustavi proizvodnju i neće kupiti sredstva za zaštitu i proizvodnju, onda neka taj razmisli kome će uopće prodati npr. umjetno gnojivo ako ga poljoprivrednik neće kupiti. Taj se proizvodni lanac očito mora zaustaviti na neko vrijeme i resetirati da se svi u lancu prilagode novom načinu funkcioniranja tako da krajnji kupac ili potrošač taj proizvod može kupiti na zadovoljstvo svih u tom lancu. Zato trgovci ne smiju stajati prekriženih ruku i oni moraju djelovati, ako se sve treba resetirati, narod će i to podnijeti, ali dogoročno narod ne može podnijeti daljnje divljanje cijena. Država ima meganizme, ako ne može naložiti snižavanje cijena ali ima alate za djelovanje.

TA
TajSam
08:32 21.01.2025.

Vidi opravdanja "mi smo zadnji u lancu poskupljenja". e pa budite prvi u lancu pojeftinjenja!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije