Krediti će poskupjeti htjeli to bankari ili ne htjeli. Na svaki novi
depozit koji obnavljamo dajemo veće kamate. Kamate na štednju tvrtki
potkraj prošle godine bile su između 7 i 8 posto godišnje, a na oročene
depozite građana oko 6 posto. Od početka 2009. kamate na štednju su
narasle i do ekstremnih 13,5 posto zbog čega ni krediti ne mogu biti
jeftini, upozorio je Čedo Maletić, predsjednik uprave Imex banke, na
financijskoj konferenciji TEB-a.
Opasna oročenja
Maletić je zapitao narušava li se u borbi za depozite princip tržišne
utakmice ili postoje problemi s likvidnošću, ali banke nude kamate na
depozite korporativnim klijentima i do 13,5 posto.
Jedan klijent došao mu je prošli tjedan s pisanom ponudom četiriju
banaka od 10 do 13,5 posto kamata i tražio da mu i Imex plati toliko.
Ponuđenih 7 posto bilo mu je premalo te je prenio štednju. – Strah me
je toga, jer uz takve kamate na depozite kredit stoji gotovo 16 posto,
a to tvrtke ne mogu platiti. Nama ipak treba živi klijent – kaže
Maletić.
Nesmiljena borba za depozite i štednju diže kamate. Neke banke
odobravaju kredite uz eurolibor plus 8,5 posto, što je opasno jer će
višak kapitala koji postoji u eurozoni dovesti do inflacije, a tada će
kamatne stope ECB-a ponovno rasti. Bankama je u kriznim vremenima važno
da su likvidne, pa čuvaju novac više nego što je potrebno.
– Kreditni mehanizmi bit će usporeni sve dok se ne smanje visoki prinosi na tržištu novca – naglasio je Maletić.
Biti ili ne biti
Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek najavila je da će se
smanjiti očekivano kretanje BDP-a u ovoj godini do minus 3 posto. Sve
više analitičara oporavak smješta u 2010. godinu. Hrvatska zbog visokog
vanjskog duga, koji se nakon uključenja sive ekonomije u BDP spustio na
82 % BDP-a, ali godišnje raste 4 do 5 postotnih poena, ne može voditi
antirecesijsku politiku.
Klasični antirecesijski paket uključivao bi veći proračunski deficit i
smanjenje poreza da se potakne potrošnja, no Hrvatska si to ne može
dopustiti. Recesija će biti dublja nego što se predviđalo, a doći će i
do pada zaposlenosti, prvi put nakon 2000. godine.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić složio se da su
predviđanja nepouzdana, najnovije projekcije upućuju na pad u Italiji
od 2,6 %, Njemačkoj 3,7 %, Sloveniji 4 %, baltičkim državama do 12 %.
Hrvatska je krizu dočekala pripremljena, a Marić je upozorio kako nije
dobro što se turistička sezona stavlja u kontekst ‘biti ili ne biti’,
jer stanje nije tako nepovoljno.
KRIZA Bankar Maletić upozorio na ludi lov na klijente
