Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 116
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
65 GODINA VEČERNJEG LISTA

Zahvaljujući stručnjacima Imunološkog zavoda bili smo uz bok SAD-a i V. Britanije, a po nečemu čak i prvi na svijetu

Foto: Arhiva Večernjeg lista
1/6
18.06.2024.
u 10:34

No, osim što se tada proslavio radom na cjepivu protiv gripe, hrvatski proizvođač imunoloških lijekova svoj je međunarodni ugled izgradio na cjepivima protiv morbila, rubele i parotitisa. U zlatno doba Imunološkog zavoda cjepivo protiv ospica bilo je hrvatski izvozni proizvod, s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije. Veliki uspjeh stručnjaka Zavoda podigao je medijsku prašinu i 1987. godine - domaća je pamet tada bila uključena u stvaranje SIDA –testa, za otkrivanje antitijela na virus SIDA-e. Upravo hrvatski stručnjaci stoje i iza RIA-a testa na antitijela za virus hepatitisa B

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja.  Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!

Prije nešto manje od pola stoljeća, sa srcem kao kuća i ponosom do neba, Večernjak je objavio vijest o velikom uspjehu zagrebačkog Imunološkog zavoda, koji je bivšu državu tada uvrstio u prve tri zemlje na svijetu, uz SAD i Veliku Britaniju, koje su pripremale cjepivo protiv soja virusa gripe A, tzv. 'New Jersey 76'. No, osim što je Juga tada bila treća zemlja na svijetu u kojoj se uspješno radilo na vlastitom cjepivu, zagrebački Imunološki zavod bio je prvi i jedini na svijetu koji je, do te 1976. godine, izvršio terensko ispitivanje živog, ublaženog cjepiva, na dobrovoljcima.

- Do sada je cijepljeno 36 dobrovoljaca, ali će se ispitivanja nastaviti. Utvrđeno je da je soj dovoljno ublažen i vjerujem da ćemo, kada prikupimo još više podataka, prirediti virus te, u slučaju izbijanja epidemije, razviti i proizvodnju cjepiva virusa gripe 'New Jersey 76 - rekao je tadašnji direktor Imunološkog zavoda, prof. dr. Drago Ikić.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Ugledni znanstvenik i izvanredni član tadašnje JAZU, potvrdio je i da je, u slučaju da spomenuti virus gripe, izazove epidemiju bilo gdje u svijetu, domaća proizvodnja dovoljnih količina cjepiva moguća u vrlo kratkom roku, te bi stanovništvo, u slučaju takvog scenarija, bilo na vrijeme zaštićeno. Prema programu cijepljenja protiv gripe, ni mrtvo ni živo cjepivo nije se uvozilo, nego se naručivalo isključivo od domaćeg proizvođača, Imunološkog zavoda u Zagrebu, a bilo ga je dovoljno, za sve uzraste i svih vrsta.

No, osim što se tada proslavio radom na cjepivu protiv gripe, hrvatski proizvođač imunoloških lijekova svoj je međunarodni ugled izgradio na cjepivima protiv morbila, rubele i parotitisa. U zlatno doba Imunološkog zavoda cjepivo protiv ospica bilo je hrvatski izvozni proizvod, s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije. Veliki uspjeh stručnjaka Zavoda podigao je medijsku prašinu i 1987. godine - domaća je pamet tada bila uključena u stvaranje SIDA –testa, za otkrivanje antitijela na virus SIDA-e. Upravo hrvatski stručnjaci stoje i iza RIA-a testa na antitijela za virus hepatitisa B.

POVEZANI ČLANCI:

U tim danima ponosa i slave, u pogonima Imunološkog zavoda proizvodio se i antitoksin protiv ugriza zmija otrovnica, koji je spašavao živote diljem Europe. No, onda je došlo vrijeme kada je Hrvatska i dalje imala zmije, no ne i protuotrov, čak niti za vlastite potrebe, te se posezalo za interventnim uvozom. Ono što smo nekada sami proizvodili u količinama dovoljnim za vlastite potrebe, ali i za izvoz, počelo se uvoziti i to po cijeni od 22 000 kn, odnosno nešto manje od 3 000 Eura po dozi. Iako imamo matične serije virusa morbila, rubele i parotitisa, čiji je Hrvatska vlasnik, vlastita cjepiva također više nemamo.

Sve su to posljedice tragične sudbine Imunološkog zavoda čiji su proizvodi bili traženi u cijelom svijetu, no proizvodnja je i unatoč tome stala, krenuli su problemi, kriza, gubitak dozvola... Na sreću, ipak nije zaboravljeno da je oživljavanje proizvodnje Imunološkog zavoda od strateškog značaja, te danas možemo reći da se svjetlo na kraju tunela ipak nazire. Vlada je, naime, nedavno dala zeleno svjetlo za izgradnju prve od tri nove tvornice revitaliziranog Imunološkog zavoda - tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova i cjepiva, što bi za Imunološki zavod mogao biti zasluženi početak jedne nove ere. Gradnja pogona za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica trebala bi početi već krajem ove godine, a planirano je da cjelokupan proces bude završen za dvije godine. Osim tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici, u razdoblju od 2025. do 2028. godine, izgradit će se i tvornica za frakcioniranje plazme iz ljudske krvi i proizvodnju lijekova iz plazme te tvornica za proizvodnju virusnih cjepiva po postojećoj (MRP) i mRNA tehnologiji.

Time će, nakon gotovo tri desetljeća agonije, konačno ponovo oživjeti proizvodnja u Imunološkom zavodu, koji će, nadajmo se, zahvaljujući domaćoj pameti, vratiti svoj nekadašnji, stari sjaj, jer 131 mu je godina tek.

>>65 GODINA VEČERNJEG LISTA Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!

65 GODINA VEČERNJEG LISTA

Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije