Europsku poljoprivredu trese nova kriza – problemi s umjetnim gnojivom koji bi se kroz moguće nestašice i veliki rast cijena mogli preliti i na domaće tržište, upozorili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Najnoviji podaci Europske komisije potvrđuju dramatičan pad uvoza umjetnih gnojiva u EU nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). U siječnju ove godine EU je, naime, uvezla tek 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1.183.728 tona u siječnju 2025. Uvoz je pao na manje od 16% uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU, kažu iz HPK, te da ti podaci potvrđuju bojazni i opetovana upozorenja europskog udruženja poljoprivrednika Cope Cogece posljednjih godina.
– Među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili su odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike. Sadašnji podaci to o dokazuju. Kada uvoz padne za više od 80% i cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU – kažu iz HPK. Dušična gnojiva, na koja izravno utječe CBAM, čine otprilike 46% ukupne potrošnje gnojiva u EU, pri čemu se više od 30% tih količina tradicionalno uvozi. Smanjenje uvoza ne može se apsorbirati bez posljedica, a jedna od njih je da cijene gnojiva na EU tržištu rastu. U siječnju 2026. bile su 25% više od prosjeka 2024., a u prosjeku čine 15-30% ulaznih troškova poljoprivrednika.
Trenutačne EU zalihe u prosjeku pokrivaju samo 45-50% potreba za gnojivom za žetvu 2026., a u Italiji i Irskoj i manje, čime se naglašava rastuća ranjivost proizvodnje hrane u EU. Iz Copa Cogece pozivaju EK na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva kako bi se spriječili daljnji poremećaji i zaštitila europska poljoprivreda. Spremni su, tvrde, pridonijeti i konkretnim prijedlozima za nadolazeći Akcijski plan za gnojiva. Jedno su od rješenja koje se predlažu nove mjere koje bi ubrzale uvođenje malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe, s posebnim naglaskom na male i regionalne potrebe. Proširenje ovih postrojenja prvenstveno namijenjenih proizvodnji biometana i digestata pomoglo bi poljoprivrednicima da izgrade održiviji lanac vrijednosti EU i smanje ovisnost o uvozu plina, ali i gnojiva, kažu iz HPK. Smatraju kako se nove mjere ne bi smjele oslanjati isključivo na financiranje ZPP-a.
FOTO Policija u automobilu mladog Ukrajinca uočila čudne preinake, pronašli su veliki iznos
Otvori KEKS Pay
