Naslovnica Vijesti Hrvatska

Voće jeftinije 13,6, a meso 4,3 posto

32,65 kn koštao je u prosjeku kg peršina u zadnjem tjednu ožujka, a 25,65 kn u istom tjednu prošle godine
18. travnja 2019. u 13:23 0 komentara 151 prikaza
Povrće
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Iako cijene određenih proizvoda posljednjih tjedana uvjerljivo rastu, najbolji primjer je svinjsko meso koje je od sredine ožujka zbog poremećaja na globalnom i EU tržištu skuplje već 10-15%, Državni zavod za statistiku (DZS) u ožujku je ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježio rast potrošačkih cijena za 0,9%, a u odnosu na veljaču za 1%.

Blitva Niskokalorična i hranjiva Blitva raste svuda, a skuplja je od mesa

Na godišnjoj razini najviše su rasle cijene alkoholnih pića i duhana (4,9%), stanovanje, voda, električna energija, plin 2,8%, a cijene u restoranima i hotelima te prijevoza 2,7%. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, s udjelom u promatranim kategorijama od 27,8%, pale su za 0,7%, od čega najviše voća – 13,6%, mesa 4,3% te kave, čaja i kakaa 0,3%.

Pad cijena hrane neki pripisuju sniženoj stopi PDV-a na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće, jaja... s 25% na 13% od početka godine. No građani tvrde da i ne primjećuju pojeftinjenja, koja znatno ovise o sezonalnosti pojedinih namirnica.

Tako je prema podacima TISUP-a (Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi) prosječna cijena kilograma banana u maloprodaji u zadnjem tjednu ožujka bila dvije kune niža na godišnjoj razini, češnjaka tri, cvjetače 1,50 kn, graha 0,50 kn. No kilogram blitve i salate kristalke skuplji je 1,50 kn, endivije 4,50, peršina 7 kn...

Voće i povrće Breskve su u lipnju stajale infrastruktura za bolju konkurentnost Voćarima i povrćarima hladnjače za 74.000 tona uroda

Ivan-Damir Anić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da je u Hrvatskoj još uvijek visok udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića, no on se u 2017. u odnosu na 2014. smanjio s 29,5 na 28,2%.

– To pokazuje da kako rastu BDP i primanja stanovništva dolazi do smanjenja udjela izdataka za prehrambene proizvode – ističe on. Veći udio izdataka za hranu imaju slabije razvijene i siromašnije zemlje, no s većim rastom primanja ta bi se struktura promijenila i udio izdataka za hranu bio bi manji.

– Prema projekcijama EK, gospodarstvo RH u iduće će dvije godine i dalje rasti, ali po sporijim stopama jer će i europsko gospodarstvo sporije rasti. Tako se predviđa da će u Hrvatskoj BDP u 2019. porasti za 2,7% i u 2020. za 2,6% – kaže Anić. No te su stope premale da bi se značajnije promijenila struktura potrošnje u bliskoj budućnosti.

Dan tržnica na Zrinjevcu

Krčki pršut
Da, domaće je!
Za proslave i posebne prilike birajte hrvatske suhomesnate delikate

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.