Često se vozi na biciklu, pazi na prehranu, trudi se jesti što manje brze hrane s visokim postotkom masnoće... Radi kao poslovna analitičarka, ima 53 godine i nije očekivala da će već u toj dobi imati probleme sa srcem. Prije nekoliko mjeseci počela je osjećati pritisak u prsima, otišla je na liječnički pregled i doznala da ima suženu arteriju. Liječnik je preporučio operativni zahvat, a ona je počela kalkulirati je li baš dobro vrijeme za odlazak u bolnicu jer baš je, eto, zatrpana poslom. A upravo ju je posao, odnosno pretjerani rad, koštao zdravlja. Radi 60 sati tjedno, ne zna za slobodne vikende. Hvatala je rokove i nije obraćala pozornost na znakove koje joj šalje premoreno tijelo.
O slučaju poslovne analitičarke izvijestio je ovih dana BBC koji je, objavivši rezultate istraživanja, otvorio temu o prekomjernom radu koji dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema. U tom opisu pronaći će se mnogi građani, od kojih neki sigurno pate i od sindroma izgaranja na poslu (burnout), koji se manifestira i kroničnim umorom.
Istraživanje objavljeno prije nekoliko dana, u kojem su sudjelovali i stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Međunarodne organizacije rada (ILO), pokazalo je da svake godine oko 745.000 ljudi umire od bolesti srca i krvnih žila zbog prekomjernog rada. Više ljudi umire od prekomjernog rada nego od, primjerice, malarije.
Oko pola milijarde ljudi diljem svijeta bilo je izloženo radnom tjednu duljem od 55 sati. Riječ je o globalnoj zdravstvenoj krizi koja zahtijeva reakciju državnih vlasti i poslodavaca.
Rad s vodom i otpadom
U radu objavljenom u časopisu Environment International istraživači su objasnili da su sustavno pregledavali podatke o dugom radnom vremenu, onom koji traje više od 55 sati tjedno, te pratili kako takav radni ritam utječe na zdravlje. Studija utvrđuje da je prekomjerni rad najveći faktor rizika za profesionalne bolesti, na koji otpada približno jedna trećina bolesti povezanih s radom. Dva glavna načina na koji prekomjerni rad može pogoršati zdravlje su kronični stres koji dovodi do povišenog krvnog tlaka i kolesterola, te promjene u ponašanju jer oni koji dugo sjede na poslu, manje spavaju, nemaju vremena za tjelovježbu i jedu nezdravu hranu. Posežu i za cigaretama i alkoholom.
Aktualna pandemija koronavirusa dodatno je pojačala stres na radnom mjestu koje se u velikom broju slučajeva preselilo kod kuće.
– S pandemijom je porastao rad od kuće, što je kod mnogih poremetilo ravnotežu između poslovnog i privatnog života dovodeći do poremećaja u spavanju i vježbanju, a krajnja posljedica je povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara – ističe Sevith Rao, liječnik i osnivač Indijskog udruženja za srce. Pandemija je donijela i financijsku nesigurnost, pa mnogi rade više kako bi zadržali posao. Od 2000. godine povećava se broj ljudi koji prekomjerno rade.
Muškarci rade dulje od žena u svim dobnim skupinama. Prekomjeran posao doseže vrhunac u ranoj srednjoj životnoj dobi. Autori studije obradili su desetogodišnje razdoblje kako bi pratili učinke prekomjernog rada na pojavu bolesti, a podaci, uz ostalo, pokazuju i to da ljudi u jugoistočnoj Aziji rade najduže, a u Europi najkraće. Jedan od razloga je i kulturološki, zaključuju stručnjaci. Europljani imaju i duže godišnje odmore, više neradnih dana, a zaštićeniji su i zakonski.
Direktiva o radnom vremenu Europske unije zabranjuje zaposlenicima rad u prosjeku više od 48 sati tjedno. U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima, onima za 2019. godinu, u djelatnosti medicine rada obavljeno 530.990 pregleda, što je 3,9 posto manje nego godinu prije. Od ukupnog broja pregleda 74 posto se odnosilo na preventivne preglede zaposlenih. Broj prethodnih pregleda smanjio se 15,5 posto, broj periodičnih pregleda je ostao gotovo isti, a u porastu od 2,3 posto je broj sistematskih pregleda, podaci su koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U porastu je i broj konzilijarnih pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti, dok je broj pregleda radi utvrđivanja profesionalne bolesti u padu. Osim ovih poslova u djelatnosti medicine rada, obavljeno je i 476 procjena rizika radnog mjesta, 836 obilaska radnog mjesta te 1143 preventivna savjetovanja poslodavaca i radnika.
U 2019. godini priznato je 135 profesionalnih bolesti. Najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u prerađivačkoj djelatnosti (56 posto), u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (19 posto), djelatnosti građevinarstva (sedam posto) i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (šest posto).
S obzirom na spol, oboljelo je 73 posto muškaraca i 36 posto žena. Ukupna stopa obolijevanja u 2019. je 9,86 na 100.000 aktivnih osiguranika. Najčešće priznate profesionalne bolesti su bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom, sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom, profesionalne bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na ruke... U 2019. godini dogodilo se i 18.138 ozljeda na radu, od kojih 15.079 na samom radnom mjestu.
Najrizičnije su djelatnosti s obzirom na stopu ozljeda na samom radnom mjestu opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo...
Prema podacima iz prijava, ozljeda na radu i izvješća Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2019. se dogodilo 48 smrtnih slučajeva na radu, što je smanjenje od četiri posto. Od ukupnog broja smrtnih ozljeda 43 ih se dogodilo na radnom mjestu, a pet na putu do posla ili kuće. Prema podacima HZZO-a, zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti izgubljeno je 824.728 radnih dana u odnosu na prethodnu godinu. Ako se trendovi nastave, prekomjerni rad i s njime povezane zdravstvene posljedice samo će se povećati.
– Zbog koronakrize u posljednjih godinu i pol dana jedan dio ljudi zbog svoje osobne odluke ili nedostupnosti zdravstvenih usluga suzdržavao se od odlaska k liječnicima pa, kad se ova situacija koliko-toliko normalizira, onda će se vjerojatno pokazati jasnija slika – kaže konzultant Vitomir Begović.
Ključ je u rukama vlasti
Ljudsko pravo na sigurne i zdrave uvjete rada priznato je, ističe, Međunarodnim paktom UN-a o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Pravo na informiranje o opasnostima i rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, pravo na sudjelovanje u utvrđivanju mjera sigurnosti, pravo da se odbije obavljanje posla koji nije siguran te pravo na zaštitu s odgovarajućom opremom samo su, napominje, neke od smjernica za sigurna i zdrava radna mjesta.
U 2018. godini 9,3 milijuna ljudi ili četiri posto svih zaposlenih u Europskoj uniji radilo je više poslova, bilo zbog toga što žele više novca bilo zato što žele graditi karijeru na više područja, a očekuje se da će se njihov broj postupno povećavati, posebno broj visokoobrazovanih žena koje su se odlučile za više od jednog posla.
– Istraživanja pokazuju da oni koji rade više poslova u prosjeku rade dulje od 48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Usto, radno vrijeme im je netipično jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice na njihovo zdravlje i dobrobit, na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, tjeskobe, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života – upozorio je Begović. Stručnjaci ističu da bi i zaposlenici, koliko god je moguće, trebali više paziti na zdravlje. No, ključ u rukama drže vlasti koje bi to pitanje trebalo zakonski regulirati. U zemljama s dobrim zakonskim rješenjima nužno je pak uvesti učinkovite sustave kontrole
Znači korona je još manji problem.