U utorak od 13:15 mogli ste pratiti još jedno sučeljavanje kandidata za predstojeće parlamentarne izbore, kada je na red stigla II. izborna jedinica. U emisiji Večernji TV-a gostovali su Gordan Grlić Radman (HDZ), Bojan Glavašević (SDP), Nino Raspudić (Most), Danijela Dolenec (Možemo) i Tomislav Josić (Domovinski pokret). Emisiju je vodila novinarka Iva Boban Valečić, a sučeljavanje ste mogli pratiti na svim platformama Večernjeg lista, kao i u tekstualnom obliku na našemu portalu.
Druga izborna jedinica pokriva područje Bjelovarsko-bilogorske županije, dio Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije te istočni dio Grada Zagreba, a prema istraživanju CroElecto, koje je agencija "2x1 komunikacije" od 4. do 6. travnja provela u toj izbornoj jedinici, na parlamentarnim izborima 17. travnja HDZ-ovu bi koaliciju biralo 35,5 posto ispitanika. SDP-ovu listu, koju predvodi bivši ministar financija Boris Lalovac, dok će Bojan Glavašević s 14. mjesta pokušati skupiti dovoljno preferencijalnih glasova, biralo bi 25 posto glasača, a koaliciju Most-Hrvatski suverenisti devet posto.
Potom, pisali smo ranije, slijedi gužva: Možemo ima 6,5 posto podrške, a Domovinski pokret i Fokus po 5,75 posto. Ispod praga su Socijaldemokrati (1,50 posto), Umirovljenici zajedno (0,75 posto), HSP i Ivan Pernar (po 0,50 posto) te Radnička fronta i Odlučnost i pravednost (po 0,25 posto). Neodlučnih je 8,75 posto ispitanika.
Druga jedinica obuhvaća istočni dio Zagreba, gdje je dosta velik problem sa stanovima. Kako mislite riješite to pitanje i može li se ono riješiti?
Dolenec: Apsolutno može i mora. Zagrebačke četvrti Dubrava i Sesvete imaju velik broj stanovnika, ali tema priuštivog stanovanja nije usmjerena samo na istok Zagreba već je to nacionalna tema. Za priuštivo stanovanje potrebno je povećati fond javnih stanova. Također je važno puno bolje regulirati tržište najma i isto tako postoji tema kratkoročnog i dugoročnog najma. Tu je potrebno dati jedinicama lokalne samouprave više prostora kako bi oporezovali na druge načine i poticali dugoročni najam u odnosu na kratkoročni.
Glavašević: Od centra na lijevo prepoznajemo probleme na vrlo sličan način. Jedan dio je vezan za najam, što se može regulirati porezom, a s druge strane se ljude nekakvim poticajima može poticati da idu više prema dugoročnom najmu. Također je tu bitan fond javnih stanova. Ako razmišljamo šire kako možemo riješiti problem stanova, možemo razmišljati o tome da je nekretnina jeftinija izvan Zagreba i da kupuje stanove izvan Zagreba, a preduvjet za to je prometna infrastruktura.
Raspudić: Dosadašnja državna intervencija u stambene politike bila je pogrešna. Vi kada stimulirate potrošnju, dovodite do povećanja cijena, a to se dogodilo s APN-om. Mi se zalažemo za drugačiji pristup. Prvo je potrebno ukinuti porez na promet nekretninama na kupnju prve nekretnine i na kupnju veće nekretnine za obitelji kod koje dolazi kod povećanja broja djece. Isto tako je potrebno osnovati hrvatski stambeni fond i njemu staviti na raspolaganje ono što su državna zemljišta. Zatim smanjiti na 5 posto porez na građevinski materijal za izgradnju stanova za socijalu i za javni najam, također smanjiti porez na dugoročno iznajmljivanje, a povećati ga na kratkoročno iznajmljivanje. Slažem se da je u istočnom dijelu Zagreba pitanje infrastrukture jako važno.
Grlić Radman: Mi ćemo sve ovo riješiti nakon izbora, drago mi je da moji sugovornici prepoznaju ove probleme. Može biti bolje, a može biti i gore. Da bi bilo bolje, mi moramo nastaviti. U pripremi je već nacionalni plan stambene politike, kojim je obuhvaćeno negdje oko 35.000 mladih. Mi prije svega želimo aktivirati prazne stanove, što je financijska poluga. Drugo je porezna poluga, gdje postoje slična razmišljanja s ostalima u studiju. I treća, imate zemljište, možda čak i neperspektivna imovina, kao što su bivše vojarne itd. Prema tome, Hrvatska vlada će nastaviti raditi i uvažiti sve te čimbenike, a važno je i jačanje prometne infrastrukture regije, ali vidite da se već radi na tome.
Josić: Slažem se s poreznom politikom. Prvu nekretninu svakako oporezovati, a za ostalo vidjeti i naći prikladan model. Mi 30 godina govorimo o brizi za mlade, a što činimo za njih? Ništa, mladi nam odlaze van. U Zagrebu danas ima 100.000 praznih stanova i onemogućili smo mladim obiteljima. Da sto godina radiš, ne možeš uštedjeti za stan. Sve je to trebalo jučer napraviti, ti moraš čovjeku dati posao, smještaj da bi mogao osnovati mladu obitelj, a onda bi svi mogli od toga profitirati. Međutim, mi samo jedno pričamo, a onda u praksi ispadne sasvim drugačije.
Replike:
Grlić Radman: Govorio bih o činjenicama. Kad mladi idu, idu na školovanje, ali oni se i vraćaju. Kad odlaze, govore da je sve crno i ružno, ali kad vide kako je vani, onda se potiho vraćaju u Hrvatsku. Demagogija je i vrlo loše plašiti građane da nam naši ljudi napuštaju Republiku Hrvatsku. To nije dobro.
Glavašević: Zadnjih osam godina stambena politika je bila zadnja rupa na svirali u Vladi Andreja Plenkovića. Mora se nešto mijenjati u tome. Ne mogu prihvatiti tezu 'da je sve super i da se sve zna'. Jednostavno to ne odgovara činjenicama.
VEZANI ČLANCI:
Svi u kontekstu nekretnina spominjete porez. Što biste oporezivali?
Josić: Imamo glavni problem što je kod nas dozvoljeno da se krade, korupcija je na svim nivoima, od prvog do zadnje i to je kod nas normalno. Kad budemo shvatili da se kod nas ne smije krasti i da svatko mora platiti, bit će nam puno bolje. Kod nas za to nitko ne završi u zatvoru, a kad se i nekoga osudi, ništa ne vrati.
Grlić-Radman: Imamo vrlo jasan program. Sjetite se koliko smo parafiksalnih nameta ukinuli. Treba imati u vidu činjenicu koje smo krizu imali - koronu, potrese, rusku agresiju, energetsku ovisnost. Mi smo reagirali državnim intervencionizmom, spasili smo 800.000 radnih mjesta. Sada trebamo sačekati da premijer Plenković složi Vladu i da krenemo s našom stambenom politikom.
Dolenec: U našem programu piše da bismo oporezivali višak nekretninskog bogatstva, dakle ne prva i druga nekretnina. Od trećeg nadalje mislimo da treba uvesti oporezivanje.
Glavašević: Što se tiče poreza na nekretnine, mislim da sigurno prva i druga i ne, ali isto tako moraju postojati neki preduvjeti da bismo uopće razgovarali o realizaciji takve ideje. Mi nemamo cenzus imovine, a bez toga je jako teško razgovarati o ovome. Moramo biti osjetljivi oko toga.
Raspudić: Hrvatskoj trebaju porezna rasterećanja, smanjenje kriminala i korupcije, a ne dodatno povećanje poreza. Vidim da ste, osim nas, svi na toj liniji uvođenja poreza na nekretnine, a dva su argumenta za to. Prvi je da se time od bogatih prikupe neka sredstva koja bi država mogla dobro iskoristiti. Međutim, povećanjem poreza neće taj novac doći do siromašne bakice. Tko nam jamči da će uvođenje poreza na nekretnine dovesti do veće priuštivosti stanovanja? U kojoj europskoj zemlji se to dogodilo? Drugo, zamislite imate tri stana u Zagrebu koja iznajmljujete, na koga će se prebaciti trošak? Na tog sirotog čovjeka koji uzima stan u najam. Nama ne trebaju dodatne porezna opterećenja, nego rasterećenja. Također, svi na zubu imaju iznajmljivače na moru. Je li išta iz našeg džepa dano tim ljudima? Ne treba ljude dodatno opterećivati, mi smo protiv toga.
Replike:
Grlić Radman: Mi smo za redefiniranje porezne politike. Tko je rekao da smo za porez na nekretnine?
Raspudić: Zašto niste ukinuli porez na promet nekretnine za prvu nekretnine?
Grlić Radman: To vi odgovorite sami sebi.
Raspudić: To vi trebate odgovoriti, pitam vas vrlo konkretno pitanje.
Grlić Radman: Pa niste vi moderator da me to tražite.
VEZANI ČLANCI:
Idemo na teme legalnih migracija, odnosno na uvod radne snage. Imamo manjak radne snage otkako smo ušli u Europsku uniju. Kako Hrvatska može konkurirati plaćama na Zapadu?
Dolenec: U Hrvatskoj je sada prosječna plaća oko 1200 eura. Ova zemlja se već 30 godina natječe cijenom rada, upravo takva politika je dovela do masovnog iseljavanja. To je potpuno promašeno, politika HDZ-a da se dobro natjecati cijenom rada. Mi imamo od ukupnih prihoda od poreza 48 posto potrošnje, 44 je rad, a 8 posto je imovine i kapital. To je omjer oporezivanja u Hrvatskoj. Mi imamo puno veći potencijal da to promijenimo. Trebamo smanjiti PDV, ali treba raditi na svim ovim mjestima, i imovina, kapital... U svim elementima poreznog sustava treba napraviti bitne izmjene.
Glavašević: HDZ-ov potez ukidanje prireza je bio direktan udar na velike gradove. To moramo jasno reći. Što se tiče migracija rada, naravno da imamo veliku potrebu za radnom snagom i da slijedimo europske trendove. Bitna stvar je razmišljanje o budućnosti. Moramo raditi na tome da se naši ljudi vrate, ako i dalje imaju interesa nakon toliko godina vani. Što se tiče uvezene radne snage, veliki promašaj je bio što je to rađeno stihijski, bez ikakve integracijske politike, koja se mora provoditi na svakoj razini vlasti. Država u integraciju stranih radnika nije uložila ništa, što je neprihvatljivo. Uspješna politika legalnih migracija počiva na prvom koraku koji se naziva tečaj jezika.
Raspudić: Treba vidjeti što je doista stvarna potreba tržišta rada, a što su nečiji ekstraprofiti. Vrlo mi je zanimljivo bilo vidjeti da državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova ima najveću firmu za uvoz stranih radnika u Hrvatskoj, sličnu firmu ima i sin Tomislava Karamarka, s 22-23 godine. Radi se dijelom o umjetnim potrebama i niskoproduktivnom radu koji dugoročno ne donosi nikakav zamah, boljitak Hrvatskoj. Treba porezno stimulirati poslodavce koji zapošljavaju hrvatske državljane.
Grlić Radman: Nismo pogriješili kada smo ukinuli kvote za strane radnike. Gospođo Dolenec, vi se fokusirajte na grad Zagreb, žao mi je to reći, ali Možemo je pretvorio glavni grad Republike Hrvatske u deponij. Odgovornost Vlade je da bude regulator svih najvažnijih poluga ovoga društvo, to nije jednostavno. Sva naša postignuća su išla u tom pravcu, a vi ste ušli neku nišu i sada idemo o tome. Kada govorimo o migracijama i kvotama, one su ukinute zbog činjenice da ne možemo tim umjetnim, teoretskim pristupom znati što nama treba. Nama treba testiranje tržišta rada.
Josić: Ne znam kada ćemo doći na razinu bogatih država da možemo ponuditi bolje plaće. Kod nas je otišlo 400.000 ljudi, a mi uvodimo nekvalificiranu radnu snagu izvana. Imaju zemlje razne politike, trebali smo od nekoga prepisati da što više dovučemo nazad. Nas će nestati za 20, 30 godina. U Europskoj uniji postoji puno četvrti u koje policija ne smije ući, ne bih volio da takva situacija bude takva u hrvatskim gradovima.
VEZANI ČLANCI:
Govoreći o stranim radnicima, iznova je zaiskrilo između Grlića Radmana i Raspudića.
Grlić Radman: On je naučio biti profesor i zato očito treba predavati tamo, a ne da ovdje jeftino skuplja političke poene.
Raspudić: Za vas je očito sramota biti profesor, ubijati svinje je vrhunac. Vi skupljate političke poene prema ljudima koji nisu voljeli školu pa imaju averziju prema onima koji znaju.
Grlić Radman: Vi ste propustili bodove za akademsko napredovanje.
Raspudić: Još uvijek sam napredovao puno više nego što vi ikada jeste.
Da se dotaknemo malo i svjetonazora, odnosno pobačaja.
Dolenec: Nama je izuzetno važno da se s pravom na besplatan pobačaj ne politizira i da ga se ni na kakav način ne dovodi u pitanje. Istraživanje pokazuju da je podrška tome da je pobačaj legalan i dostupan iznad 70 posto. To je važno pitanje za žensko reproduktivno stanje. U našem programu piše da želimo da to pravo bude u Ustavu i da je najsigurniji način da to bude napravljeno kroz referendum.
Glavašević: Mogu se samo složiti s time, užasno je jednostavno.
Raspudić: Ne vidim zašto bi to ulazilo u sustav. Radi se o jednoj žalosnoj činjenici. O negiranju jednog potpunog nevinog života na koji se gleda samo kao na anomaliju koju treba odstraniti. To nije nešto što podržavamo. Treba njegovati kulturu života i dovesti do svijesti da u Hrvatskoj nijedna žena nema nijednu potrebu napraviti pobačaj.
Josić: Ja sam katolik i zbog demografske slike u Hrvatskoj sam protiv pobačaja, ali nikad ni jednoj ženi ne bih zabranio da to napravi. Nisam za to, volio bih da toga nema, ali u svakom trenutku žena ima pravo da odluči o tome.
Grlić Radman: Poštujemo život od samog začeća, ali mi živimo u demokratskom društvu 21. stoljeća i temeljno pravo slobode je u Ustavu. Hoćemo li se vraćati u srednji vijek? Trebamo raditi na osvješćivanju u srednjim školama kako se takve situacije ne bi događale.
Replike:
Raspudić: Pobačaj je zlo. Život počinje začećem. Nije to samo zdravstvena nego je to i moralna tema. Nije to dio samo tijela, to je i drugo tijelo. Stvari treba nazivati pravim imenom - to je prekidanje života.
Grlić Radman: To je vrlo složeno i kompleksno pitanje. Bitno je osvješćivati, educirati. Što možemo učiniti zabranama?
S kim možete odnosno ne možete nakon izbora?
Josić: Sa svima treba sjediti i razgovarati. S HDZ-om ne možemo, sa SDSS-om nikako. S druge strane, Možemo nam je svjetonazorski sasvim kontra. Imamo problem u ovom trenutku i bit će zanimljivo u ovom trenutku.
Grlić Radman: Mi smo svoje partnere izabrali. Svi oni koji dijele naše vrijednosti mogu biti partneri. Sigurno nećemo sa strankama koje krše Ustav i koje podržavaju kršitelja Ustava.
Raspudić: Mi smo bili vrlo jasni, HDZ-ova kriminalna hobotnica mora pasti. Naš cilj je srušiti HDZ, ali istovremeno izbjeći situaciju gdje bismo dobili lijevu vlast i koja bi provodila lijeve politike.
Glavašević: Užasno je jednostavno - sanitarni kordon oko HDZ-a.
Dolenec: Naše sve snage usmjerene su na to da HDZ više ne bude na vlasti. Od centra na lijevo, ništa drugo. Nema približavanju desnoj strani.
FOTO 'Bio je kolovođa: Evo kako je Andrej Plenković izgledao kao dijete
Slusaj ovoga "to je demagogija". Onda znaci da je pad stanovnistva od 10% u 10 godina neka izmisljotina od strane drzavnog tijela?