Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 126
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Razlike u KBC-ima

Ugradnja kuka u Splitu 12 tisuća kuna, u Rijeci dvije

bolnica
Foto: Robert Anić/PIXSELL
1/2
08.07.2015.
u 18:00

Bolnice uzimaju jeftinije kukove i ‘pumpaju’ ostale troškove kako bi došle do 19.220 kuna koje im daje HZZO za operaciju

Trošak materijala pri ugradnji umjetnog kuka u splitskoj bolnici iznosio je lani više od 12 tisuća kuna, na Rebru dvostruko manje, u Klinici za ortopediju u Lovranu oko 4700, a u riječkom KBC-u tek nešto više od dvije tisuće kuna. U potonjoj bolnici za “ostali trošak”, u što se, primjerice, ubraja rad liječnika i medicinskog osoblja potrošili su više od 16 tisuća kuna, a za istu stavku na Rebru je otišlo manje od šest tisuća kuna. Riječ je o istom zahvatu koji prema Dijagnostičko-terapijskim skupinama (DTS) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vrednuje i plaća 19.220 kuna.

No, ono što sugeriraju navedeni podaci o velikim razlikama troškova po bolnicama jesu dva učinka sustava u kojem nije definiran standard liječenja.

Razlika u kvaliteti

Prvi učinak jest da se pacijentima u bolnicama ugrađuju različiti kukovi – što znači i razliku u kvaliteti – te da šefovi bolnica “pumpaju” ostale troškove kako bi opravdali 19.220 kuna od kojih će neutrošenu razliku potrošiti za neke druge svrhe u svojim ustanovama.

– Hrvatsko ortopedsko društvo predložilo je normative za sve zahvate na muskuloskeletnom sustavu što se odnosi na trajanje operacijskog zahvata, broj potrebnih zdravstvenih radnika i omjer troškova u odnosu na ukupnu cijenu, pa tako i za ugradnju umjetnog zgloba. Također, predložili smo standarde za implantate i sav potrošni materijal za ugradnju umjetnog kuka. Sve bi to bilo dobro kad bi se primjenjivalo u praksi, odnosno pridržavanjem svega navedenog imali bismo ujednačene uvjete za ugradnju umjetnog kuka, a pacijenti bi svugdje dobili istu kvalitetu što se tiče osnovnih preduvjeta, a ostalo bi išlo u nadstandarde – komentirao je izv. prof. dr. sc. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva. Dodao je kako je pri ovom zahvatu nužno razlikovati ugradnju umjetnog kuka kad je riječ o prijelomu i elektivnoj ugradnji.

Obrada pacijenta

Naime, na primjeru riječke bolnice u kojoj je cijena kuka najjeftinija, a dob pacijenata najviša jasno je da je uglavnom riječ o ugradnji zbog prijeloma. Obrada pacijenata tad je zahtjevnija i duži je oporavak, odnosno duži su dani bolničkog liječenja jer su pacijenti stariji.

Foto: VLm

– Poželjno je da svi imaju jednako dostupne implantate provjerene kvalitete te se nadam da ćemo kvalitetnom javnom nabavom uz uključene opće kriterije Hrvatskog ortopedskog društva uspjeti naći pravo rješenje za dobrobit naših pacijenata i svih nas – poručio je ovaj liječnik.

>>U našoj je bolnici sve elektronički, čak se i vizita obavlja s računalima

>>Liječnicima zabranjeno komentirati stanje u zdravstvu

Komentara 6

ZA
zambezi
20:45 08.07.2015.

Neka im Hzzo vrati racune koji nisu opravdani,nego napumpani!

NV
novo vriijeme
21:50 08.07.2015.

U Hrvatskoj medicini vlada mafijaški mentalitet u sveučilišnim rukavicama. Kupovina jeftinog materijala ili lijeka je postala glavni izvor novaca u bolnicama. To što pacijenti trpe nikoga ne zanima. Promašeni medicinski proizvodi koji zbog nekvalitete nisu dobili registraciju Europke agencije prodajuju se jeftino u korumpiranim zemljama kao što je Hrvatska kako bi ulagač isplatio ulaganje u istraživanje HZZO odobrava i plaća a liječnici koji ih predlažu i upotrebljavaju dobivaju honorare, rukovodeća mjesta po raznm udruženjima i sponzorirane znanstvene članke. Milanović nije uspio razbiti ovu mafiju iako je čak smjenio i ministra pa tako kao vrhunac satire u ovoj niskobudžetnoj predstavi za pacijente zapošljava ravnatelja Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu koji za referencu prilaže preporuke dvaju famaceutskih tvrtki za koje je radio. Prema njemu su reference dugih kandidata koji su tu agenciju osnivali i imaju preporuke utemeljitelja svjetske znanosti upravljanje kvalitetom u zdravstvu beznačajni papirići. Čak se i u ovom članku izbjegava upoće spomenuti Agencija koja je isključivo odgovorna za ovo stanje u zdravstvu i koja već 6 godina služi isključivo da čuva ovakvo korumpirano zdravstvo i da se pokazuje strancima kada se želi izmusti neki novac ili prevariti EU da nismo korumpirani.

RO
RobiReporter
14:54 09.07.2015.

Zgodni su to komentari prof Kloundžica. Zaista se trudi postaviti standarde za nabavu implantata koji će očigledno biti skuplji od onih koji su sada definirani tržišnom utakmicom. Možda bi javnosti trebao objasniti i standarde prema kojima bolesnicima ugrađuje individualno napravljenejene 3D implantate u liječenju malignih bolesti. Pomoć bolesniku, olakšanje tegoba i uspjeh u liječenju bolesnika s teškim zloćudnim bolestima su svakako za pohvalu na čemu mu je čestitao i sam ministar Varga. Ali niko nije odgovorio: Da li je svim bolesnicima u RH osiguran ovakav tretman? Da li su individualno napravljeni i 3D isprintani implantati testirani i imaju dozvolu za upotrebu kao medicinski implantatai od HALMED-a (ili se radi o eksperimentalnoj kirurgiji)? Da li su ovakvi operacijski zahvati dobili dozvolu Etičkog i stručnog povjerenstva ustanove? U borbi za standarde prof. Kolundžić bi trebao i objasniti i nedostatak vaskularnih, digestivnih kirurga i urologa u izvođenju ovako složenih operacijskih zahvata. Da li je izbor njegovog tima osobni izbor ili definiran tim stručnjaka ustanove? Da li je za takve implantate proveden postupak javne nabave što je obaveza svake ustanove u vlasništvu Ministarstva zdravlja ili su implantati nabavljeni u slobodnoj trgovini "ja tebi-ti meni" (o čemu bi se i Ministarstvo moglo oglasiti)? I na kraju prof. Kolundžić bi trebao bolesnicima i stručnoj javnosti prezentirati i dugoročne rezultate ovakve "posebne " kirurgije i sukladno medicinskim rezultatima opravdati uložena sredstva zdravstvenog osiguranja. A onda neka se vidi ko i kako pumpa za čiji račun....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije