Kada razmišljamo o industriji u kojoj bi mnogi željeli raditi zbog uvjeta, mogućnosti napretka, plaća i okruženja, onda je to svakako IT. I s pravom se razmišlja tako. Kako u svijetu tako i kod nas, IT industrija već duže vrijeme raste brže od prosjeka pa tako posljednji raspoloživi podaci, koji ocrtavaju značaj IT industrije u nacionalnom gospodarstvu, pokazuju da je udio BDV-a najvažnijeg dijela IT industrije (računalno programiranje i informacijske uslužne djelatnosti) u 2022. godini iznosio rekordno visokih 3,6%.
Broj IT poduzeća kontinuirano raste, i to u posljednjih pet godina prosječnom godišnjom stopom od 13,1%. U 2022. godini zabilježen je iznadprosječni rast od 17,0% te je bilo ukupno 900 IT poduzeća više nego godinu dana ranije i 64% poduzeća više nego prije pet godina. Pritom je računalno programiranje najčešća IT djelatnost, za nju (kao osnovnu djelatnost) je registrirano 70% svih IT poduzeća. Raste i broj zaposlenih u IT sektoru – u posljednjih pet godina prosječnom stopom od 11,7%, a u 2022. godini je godišnji rast bio iznadprosječan (14,5%) te je bilo 4,4 tisuće zaposlenih više nego godinu dana ranije. Shodno utjecaju u gospodarstvu, rastu i plaće u IT sektoru – u posljednjih pet godina prosječnom godišnjom stopom od 7,4% (nominalno), a u 2022. godini obračunata prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1559 eura.
Uoči ovogodišnje konferencije IT industrije, koju organiziraju HGK i njezino udruženje za IT, a kojoj je glavna tema Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu, o europskoj regulativi – Zakonu o umjetnoj inteligenciji, zatim o odgovornosti i sigurnosti prilikom primjene umjetne inteligencije, kao i o kibernetičkoj sigurnosti, govorili su stručnjaci iz organizacije Digital Europe, Googlea, ECSO-a (European Cyber Security Organisation ), ENISA-e (European Union Agency for Cybersecurity).
Na konferenciji se tradicionalno predstavlja i posljednja sveobuhvatna analiza IT industrije HGK, a o usponu IT industrije u 2022. godini razgovarali smo s predsjednikom Udruženja za IT HGK Alojzijem Jukićem.
Važan je model poslovanja
„Po mome viđenju, jedan od ključnih razloga rasta IT sektora je korištenje primarno imitativnog modela, gdje nove tvrtke, poučene iskustvom i uspjehom postojećih, nastoje uzeti svoj dio kolača. Ovaj model načelno dobro funkcionira dokle god postoji ukupan rast tržišta, ali ako dolazi do usporavanja, može postati problematičan, pogotovo za tvrtke koje još nisu uspjele kreirati svoju dodanu vrijednost, već su čista imitacija“, obrazlaže nam Jukić razloge uspjeha IT sektora te dodaje da u pristupu poslovanja uobičajeno postoje dva modela, jedan je imitativni, a drugi je inovativni. Imitativni model znači da inicijalno kopirate pristup već neke uspješne tvrtke, ali u sljedećim koracima dodajete svoju dodanu vrijednost, što vas čini različitima i možda posebnima. Ako niste u stanju kreirati svoju dodanu vrijednost, postoji velik rizik gašenja ili nestanka tvrtke. Inovativan pristup znači da od početka unosite svoju inovaciju u način rada, proizvode koje kreirate i pristup tržištu.
Sjajne brojke rasta
Shodno utjecaju u gospodarstvu, rastu i plaće u IT sektoru – u posljednjih pet godina prosječnom godišnjom stopom od 7,4% (nominalno), a u 2022. godini obračunata je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1559 eura. Iznos prosječne neto plaće u 2022. godini bio je veći za 33,3% nominalno (za 390 eura) u odnosu na stanje prije pet godina. U javnosti se stekao dojam da su to poslovi budućnosti – jedni od rijetkih koji imaju perspektivu. Je li uistinu tako? Ako pogledamo strukturu IT sektora, odmah je vidljivo kako je najveći broj tvrtki pa i zaposlenika u domeni programiranja softvera, objašnjava Jukić i dodaje kako su profili ljudi koji danas rade u IT sektoru uglavnom iz nekog od STEM područja. Domene, osim programiranja, svakako su sistemski dio, arhitekti rješenja, IT konzultanti, upravljanje projektima i drugi. Naravno, ima i drugih profila i, kako sektor sazrijeva, bit će i sve više potrebe za raznim strukama, kao što su marketing, ekonomija, pravo, financije, HR itd.
I dok se profili poslova u IT sektoru šire, najveća koncentracija IT poduzeća i dalje je u Zagrebu. Prema podacima iz Godišnjih financijskih izvještaja, u Gradu Zagrebu je 2022. godine poslovalo 52,3% svih IT poduzeća u Hrvatskoj, od čega 8 od ukupno 9 velikih poduzeća (preostalo je u Istarskoj županiji). Zbog toga je u Gradu Zagrebu ostvareno 72,5% poslovnih prihoda te je ovdje bilo zaposleno 64% zaposlenih u IT sektoru. Hoće li se u godinama pred nama dogoditi disperzija, koju mnogi priželjkuju? Jukić naglašava da je u Zagrebu najveća koncentracija IT poduzeća, ali, nažalost, i ukupnog poslovanja, kao i stanovništva u Hrvatskoj. „Disperzija na ostale dijelove zemlje načelno je moguća, ali prvi su korak svi ostali ispunjeni preduvjeti u drugim dijelovima Hrvatske, kao što su kvalitetni fakulteti, srednje i osnovne škole, vrtići, infrastruktura (struja, internet, prometna povezanost i sl.) te, naravno, porezni poticaji“, ističe Jukić i dodaje kako će nam za daljnji rast trebati strana radna snaga i tu treba osmisliti poticaje kako bi tvrtke formirale svoje urede i podružnice i u drugim dijelovima Hrvatske. „Za sada, vidimo kako ima određenih pomaka i rasta IT poduzeća u Osijeku i Splitu, a poseban je slučaj Istra budući da je tamo sjedište Infobipa“, naglašava on.
Devet velikih i 50 srednjih IT tvrtki
Malo tko nije čuo za Infobip, našu globalnu IT i telekomunikacijsku tvrtku, koja pruža usluge mobilnih komunikacija u cloud rješenjima za poslovne korisnike, ali ona nije usamljen slučaj. Imamo devet velikih IT tvrtki, i to je nepromijenjeno unatrag pet godina, dok se broj srednjih poduzeća vrti oko brojke 50. „Većina novoosnovanih poduzeća su mikro i male veličine. Neka su u zadnjih pet godina narasla prema srednjim poduzećima. To je domena gdje se pojavljuju i novi igrači od kojih bi neki mogli postati značajni. Ako pogledamo sliku u posljednjih pet godina, vidimo kako je bilo i značajnih preuzimanja od strane vanjskih igrača, kao što je primjer Photomath“, kaže Jukić. Kada je pak riječ o projekciji rezultata za godinu na izmaku, Jukić ističe kako se uočava trend usporavanja rasta, a iako je on i dalje prisutan, riječ je o manjim stopama u odnosu na prethodne godine. Prema njemu, primarni je cilj smanjivanje potražnje s inozemnih tržišta za resursima u softverskim agencijama. Što se može učiniti da se trend nastavi i da mladi koji se obrazuju dobiju posao u ovoj perspektivnoj grani gospodarstva?
Prvi čovjek Udruženja za IT HGK smatra da država treba dodatno poticati IT sektor kroz EU budžete i porezne olakšice te razvoj vlastitih proizvoda koji trebaju biti konkurentni na globalnom tržištu. Mladi prvenstveno trebaju izabrati obrazovanje u nekom od STEM područja, naglašava on, jer time postaju poželjni kandidati za rad u IT tvrtkama. Naravno, dio odgovornosti je i na IT tvrtkama koje trebaju ponuditi stimulativno radno okruženje i financijske uvjete koji će biti motivirajući za mlade ljude.
Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom
