Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

10% slabija kuna - 3,5 milijardi kuna manje građanima

Stvorio bi se dodatni dug za kućanstva u iznosu od 3,5 milijardi kuna, ali bi se povećala vrijednost depozita za 11,1 milijardi kuna, koje u bankama uglavnom drže bogatiji
24. siječnja 2016. u 13:24 52 komentara 13010 prikaza
Trg bana Jelačića
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Devalvacija kune naspram eura za 10-ak posto, što je mjera koju u programu reformi za Hrvatsku predlaže ugledni njemački ekonomski instutut Ifo, povećala bi vrijednost duga hrvatskih kućanstava za 3,5 milijardi kuna ili 460 milijuna eura. Toliko bi više kuna morali bankama vratiti građani koji su se zaduživali u kreditima u stranoj valuti. Vanjska devalvacija može dovesti i do uvezene inflacije, priznaje Ifo u dokumentu na 330 stranica koji je izradio po narudžbi HDZ-ove zaklade uoči izbora, jer su u visoko euriziranoj zemlji poput Hrvatske mnoge cijene povezane s eurom.

Uvezena inflacija

No njemački stručnjaci tvrde da bi takva uvezena inflacija bila skromna. “Osim toga, uz inflaciju koja je sad na -0,2 posto, puno je ozbiljnija opasnost od deflacije kao rezultata unutarnje devalvacije” jer ta deflacija “može voditi u spiralu pada cijena i ekonomske aktivnosti”, navodi se u dokumentu instituta Ifo. I za mogući problem inflacije, dakle, Ifo ima argument u prilog devalvacije kune, a isti argument ima i za mogući problem štete koju bi pretrpjela i kućanstva, i poduzeća, a i državni proračun, u slučaju da kuna izgubi vrijednost prema euru. Da, slabljenje kune prema euru za 10-ak posto stvorilo bi dodatni dug za kućanstva od 3,5 milijardi kuna, ali bi “povećalo vrijednost depozita za 11,1 milijardu kuna pa bi dobitak bio više nego trostruko veći od dodatnih troškova”, zaključuje Ifo. To, međutim, ne bi bila utjeha za one siromašne i srednji sloj, jer samo bogatiji dio društva ima štednju u eurima, dok oni koji jedva spajaju kraj s krajem imaju dugove u eurima.

Ifo, međutim, inzistira na tome da devalvacija bude kontrolirana i postupna, za nominalno 13 posto tijekom 7 do 13 godina, pa da negativni učinci mogu biti izglađeni. “Treba imati na umu i da unutarnja devalvacija također vodi prema negativnim učincima za platnu bilancu”, piše Ifo. Razlika je samo u tome što kod vanjske devalvacije te učinke plaćaju oni koji imaju kredite u stranoj valuti, dok kod unutarnje te učinke osjećaju svi jer moraju servisirati dug s manjim nominalnim prihodima. U prvim reakcijama na dokument instituta Ifo jedan izvor upućen u monetarnu politiku rekao je kako je “to što Ifo predlaže smiješno”, dok ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je devalvacija “više jedna fiktivna priča u postojećim uvjetima”.

– Devalvacija sama po sebi ne bi puno napravila. Trebalo bi najprije drugim mjerama povećati proizvodnju, a onda tek kao treća ili četvrta mjera može biti deprecijacija kune – kaže Jurčić. Problem je, dodaje, što su u proteklih 20 godina uništeni proizvodni kapaciteti i kad bi kuna sutra devalvirala hrvatski proizvodi teško bi mogli postati jeftiniji jer takvih proizvoda nema, barem ne u dovoljnoj količini. A zbog devizne klauzule, koju Jurčić smatra “zločinom” prema građanima i poduzećima, devalvacija bi nanijela štetu.

Neizravno smanjenje plaća

– Kad bi se prvo odradila dva-tri koraka, uklonila devizna klauzula i povećala proizvodnja, onda bi trebalo ići u devalvaciju – smatra Jurčić.
Ako Hrvati ne budu pristali na izravno smanjenje plaća, pristat će na neizravno tako što će raditi više za istu plaću, zaključuje Ifo: “Primjerice, da se poveća dnevni, tjedni ili mjesečni broj radnih sati, smanjiti broj praznika ili skrati godišnji odmor. Važno je imati na umu da je maksimalni broj radnih sati u RH manji nego u usporedivim zemljama. Takva mjera ima dobre šanse da bude široko prihvaćena jer se primjenjuje prema svima”.

>>IFO: Čeka vas neizbježna dolina političke smrti, ali to je jedini put za Hrvatsku

>>Hans-Werner Sinn: Problemi eurozone mogli bi se ponovno pojaviti

'OSTAO SAM PAF'
Aleksandar Stanković ispričao kako mu se upucavao Neven Ciganović: 'Bilo mi je neugodno'
Croatia osiguranje
Podrška poljoprivrednicima
Kako domaće osiguranje podupire razvoj poljoprivrednika i domaće proizvodnje
  • Avatar Pipl mus tras as
    Pipl mus tras as:

    zamislite onog klosara iz HNB Vujcica on daje 3 milijarde kuna BANKAMA da financiraju poduzetnike tako da im banka uzme jos kamatu od 6% umjesto da sam podjeli poduzetnicima za 0% kamate..ahahahhahaha

  • Avatar Pipl mus tras as
    Pipl mus tras as:

    kad bi UDBASI vratili POKRADENO Hrvatska nebi imala duga vec bi imala 5 milijardi € dobitka..ahahhahahah

  • Avatar Pipl mus tras as
    Pipl mus tras as:

    Hrvatska treba SKOLOVANE KADROVE a ne AGENTE BANAKA..heheheh MMF JE UNISTIO 80% svjetske POPULACIJE..heheheh