Naslovnica Vijesti Svijet

Sredozemlje se utapa u plastici, mikročestice već prodiru i u hranu

Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima...
15. kolovoza 2018. u 17:20 28 komentara 5158 prikaza
otpad
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava... koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).

Plastične boce U SVAKODNEVNOJ UPOTREBI Znanstvenici otkrili zabrinjavajuće djelovanje plastike na zagrijavanje Zemlje

Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.

Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti. A ako netko misli da je plastično zagađenje, koje globalno „surfa“ i uz idilične plaže Indonezije, između obala Kalifornije i Havaja, Čilea i Uskršnjih otoka... u količinama koje se mjere u milijunima kilometara, na Sredozemlju zanemarivo – riječ je o najmanje 500 tisuća tona makroplastike i 70.000 – 130.000 tona mikroplastike (čestice manje od 5 mm) koja se svake godine odbaci u europska mora, zbog kojih EU ribari godišnje imaju ekonomski gubitak od 61,7 milijuna eura. Onečišćene plaže također mogu obeshrabriti posjetitelje, što dovodi do smanjenja radnih mjesta i prihoda te povećanih troškova za čišćenje plaža i luka. Na primjer, grad Nica godišnje troši oko 2 milijuna eura kako bi plaže ostale čiste.

more Infografika Stižu alarmantni podaci - jedna plastična boca razgrađuje se čak 450 godina!

– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu.
Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%.

Ugrožene morske vrste

WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.

otpad | Autor : Grgo Jelavic/PIXSELL Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.

Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.

plastika Do kraja 2019. Kaufland i Lidl u borbi protiv plastike

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kažu kako su svjesni veličine i značenja tog problema te su u tom smislu potpuno podržali Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu kojom se između ostalog planira i donošenje mjera za smanjenje količina plastičnog otpada i sprečavanje odbacivanja plastike u morski okoliš.

– Ministarstvo trenutačno aktivno sudjeluje u postupku izrade i donošenja direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš koja za glavni cilj ima smanjenje količine plastičnog morskog otpada koji potječe od deset plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće kao odbačeni pronalaze na europskim plažama te od odbačenog ili izgubljenog ribolovnog alata koji sadrži plastiku. Ovom se direktivom planira zabrana stavljanja na tržište određenih plastičnih proizvoda kao što su: štapići za uši, plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje pića i držači za balone, a također i značajno smanjenje uporabe, odnosno potrošnje određenih plastičnih proizvoda kao što su jednokratne plastične posude za hranu i čaše za napitke. U cijeli ovaj proces planira se uključiti i proizvođače kako bi se dodatno jačala svijest o štetnosti korištenja ribolovnog alata koji sadržava plastiku. Ovim i drugim mjerama predviđa se da bi se do 2030. onečišćenje okoliša plastičnim otpadom trebalo smanjiti za oko 50%, ali u ovom trenutku još nije moguće predvidjeti troškove provedbe spomenutih mjera – naglašavaju.

NJEMAČKA Njemački koncern Rewe povlači plastične slamke iz maloprodaje

Nužna razgradiva ambalaža

Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.

Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje. Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike.

No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike. BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.

plastika Samo se trećina reciklira Sredozemno more u opasnosti da postane more plastike

– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su.

Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba. Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).

Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada PROMO Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada

A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom.

VIDEO Što građani misle o poskupljenju cigareta i alkohola

[video: 26071 / ]

VIP izdvaja za Vas

  • vabriga2:

    Cijela sjeverna Afrika od Maroka, alžira, Libije, Tunisa, Egipta, Palestiune, Libanona baca smeće u more!

  • Avatar pendreck
    pendreck:

    ..a ono kad bura puhne i raznese plasticne vrecice s smetlista...eh zaostali moji...

  • sjs:

    Pa očistite to smeće majku vam j... lopovsku