Orešnik, raketa je srednjeg dometa (500–5.500 km) koja može doseći brzinu do 10 Macha, što je čini gotovo nemogućom za presretanje. Rusija je prvi put testirala konvencionalnu verziju ove rakete u studenom 2024., pogodivši tvornicu u Ukrajini. Prema Putinu, višestruke bojeve glave Orešnika čine ga razornim i u konvencionalnom napadu, usporedivim s nuklearnim oružjem. Bjelorusko Ministarstvo obrane navodi da sustav ima domet do 5.000 kilometara, dok ruski mediji tvrde da raketa može stići do zračne baze u Poljskoj za 11 minuta, a do sjedišta NATO-a u Bruxellesu za 17 minuta. Posebno zabrinjavajuće je činjenica da se ne može unaprijed utvrditi nosi li raketa nuklearnu ili konvencionalnu bojnu glavu, što povećava stratešku neizvjesnost. Rusija je 2019. napustila sporazum iz sovjetskog doba koji je zabranjivao rakete srednjeg dometa, omogućivši razvoj i raspoređivanje sustava poput Orešnika. Putin je također upozorio da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnik protiv zapadnih saveznika Ukrajine ako Kijev nastavi napade unutar Rusije uz pomoć zapadnog oružja dugog dometa.
Sada je Orešnik opet došao u fokus nakon što je Rusija potvrdila da je pogodila Ukrajinu raketom Orešnik, a tamošnje Ministarstvo obrane opisalo je napad kao odmazdu na navodni napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti 29. prosinca. A, rat u Ukrajini jednako se vodi u zraku kao i na kopnu. Obje strane oslanjaju se na borbene dronove i raznovrsne rakete, uključujući nove i eksperimentalne modele. Ukrajina inovira domaćim oružjem za dublje udare u ruski teritorij, ali i dalje ovisi o zapadnoj tehnologiji kako bi parirala ruskom naprednijem arsenalu. Predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trumpa dugoročne krstareće rakete Tomahawk, koje se smatraju preciznijim i smrtonosnijim od postojećih ukrajinskih opcija. Krstareće rakete poput Tomahawka lete na uobičajenoj visini poput bespilotnih zrakoplova, mogu manevrirati i mijenjati smjer. Balističke rakete su brže, lansirane raketnim motorom, penju se visoko i strmo padaju na cilj. Evo pregleda ključnih raketa koje koriste obje strane i njihovog utjecaja na bojištu.
Ukrajinski arsenal
ATACMS
Američki taktički balistički projektili nadzvučne brzine, dometa do 300 km, lansirani iz sustava HIMARS ili MLRS M270. Mogu nositi konvencionalne ili kazetne bojeve glave. Administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena dopustila je njihovu upotrebu na okupiranim područjima Ukrajine, što je imalo velik utjecaj – Rusija je premjestila 90% aviona za napade izvan dometa, prema Pentagonu. Cijena po komadu prelazi milijun dolara, a zalihe su ograničene.
Storm Shadow/SCALP
Britansko-francuska krstareća raketa dometa do 250 km, lansirana iz aviona, leti nisko radi izbjegavanja radara. Izuzetno precizna zahvaljujući naprednoj navigaciji, učinkovita protiv utvrđenih bunkera. Cijena oko milijun dolara. Koristena za napade na Krim, uključujući most prema Hersonskoj oblasti i sjedište Crnomorske flote. Od studenog 2024. Britanija dopušta upotrebu na ruskom teritoriju; ostaci pronađeni u Kurskoj oblasti.
Neptun R-360
Ukrajinska protubrodska krstareća raketa, prilagođena za kopnene ciljeve, dometa 300 km. Ključna u potapanju ruske krstarice Moskva u travnju 2022., simbolu ukrajinskog otpora. Zajedno s morskim dronovima natjerala Rusiju na povlačenje Crnomorske flote, omogućivši izvoz žitarica.
Palianytsia
Predstavljena ljeti 2024., hibrid drona i rakete dometa do 700 km, za napade na ruske zračne luke. Tehnički detalji tajni.
Flamingo
Najnoviji ukrajinski projektil dometa 3000 km, alternativa dronovima za dalekometne udare. Domaća proizvodnja omogućuje neovisnost od stranih odobrenja. Zelenskij ga opisuje kao jedan od najuspješnijih.
Protuzračna obrana
Ukrajina ovisi o zapadnim sustavima: američki Patriot i Hawk, norveški NASAMS, njemački Iris-T, francuski SAMP/T. Patrioti su dokazano učinkoviti protiv ruskih Kinzhala i Zircona. Traže se dodatni sustavi poput THAAD i Aegis protiv balističkih prijetnji. U siječnju 2025. Britanija najavila novi sustav Gravehawk u paketu pomoći od 6 milijardi dolara – lansira rakete iz kontejnera, koristeći postojeće zalihe.
Ruski arsenal
Orešnik
Baziran na tehnologiji interkontinentalnih balističkih raketa s nuklearnim kapacitetom. Domet možda 5000 km, doseže većinu Europe i zapadnu obalu SAD-a.
Kh-101
Obitelj krstarećih raketa lansiranih iz strateških bombardera. Ukrajina redovito obara desetke u masovnim napadima.
Iskander-M
Mobilni balistički sustav kratkog dometa (500 km), često korišten za smrtonosne napade iz Rusije.
Kinzhal
Hipersonična balistička raketa brzine do 10 Macha, teška za presretanje. Prvi put korištena u ožujku 2022.
Zircon
Najnovija hipersonična raketa s manevriranjem i većim dometom, za precizne udare na daleke ciljeve.
Tochka-U
Poboljšana sovjetska balistička raketa dometa 120 km, koriste je obje strane.
Klizne bombe
Jeftino oružje s krilima i GPS-om, nanosi veliku štetu fronti i gradovima poput Harkiva.
BM serija
Koristi se za masovne napade, između nepreciznih raketa i preciznih udara.
Protuzračna obrana
Glavni sustavi S-400 i napredniji S-500 za hipersonične prijetnje, raspoređeni u preklapajućim mrežama.
Dok Ukrajina traži naprednije zapadno oružje, Rusija pokazuje spremnost na eskalaciju. Raketni rat i dalje oblikuje sukob, s obje strane koje traže prednost u tehnologiji i dometu, piše Bloomberg.
Otvori KEKS Pay
Nikakvo oružje samo po sebi neće preokrenuti ništa.Osim produljenja agonije na terenu.Kijev nastoji aktivno uvući ostatak Europe i Amerikance u rat vojskom na terenu,Rusi raznim smicalicama otkidaju ostatak Donbasa. Taj rat se mora i može zaustaviti samo sporazumom.