Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Protiv sam toga da se moli ispred bolnice, ravnatelji neka ih upute u kapelicu'

U zadnja tri mjeseca 2016. uspjeli smo smanjiti dug za 230 milijuna; dospjele obveze prema ljekarnama bile su 1,1 mlrd., sada su 870 milijuna
08. ožujka 2017. u 07:00 53 komentara 6085 prikaza
Milan Kujundžić
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić staložen je, pomirljiv, ali ne bježi od toga da probleme nazove pravim imenom. Otkrio nam je da su dugovi u zdravstvu i veći no što se mislilo te najavio korake koje poduzima.

Kreće se u izradu Zakona o pobačaju. Kako vi gledate na opcije savjetovanja i razmišljanja uoči odluke o pobačaju?

Dobro će biti ponuditi mogućnost savjetovanja o tome što pobačaj znači u fizičkom i psihičkom smislu te napraviti sve da pobačaja bude što manje. No, savjetovanje ne treba biti obavezno, restrikcijama nećemo napraviti ništa.

Milan Kujundžić Zainteresiranost Grada Kujundžić s Bandićem o strateškom partnerstvu u Imunološkom zavodu Ministar zdravstva Milan Kujundžić OBOLJELO TROJE DJECE Kujundžić zabrinut zbog pojave ospica: Cjepivo je spasilo milijune života

Ima li mjesta prizivu savjesti u medicini kad je o pobačaju riječ? Ne kosi li se to s liječničkom etikom?

Naravno da ima, u svakoj djelatnosti pa i u medicini. Ne vidim da se kosi s etičkim kodeksom, možda bi etičari to vidjeli, ja ne vidim da ginekolog ne može odbiti raditi taj dio posla. Raditi pobačaje minorni je segment u vještinama i znanju koje imaju ginekolozi.

KBC Rijeka odbio je zahtjev za okupljanje ispred bolnice kako bi se molilo protiv pobačaja. U bolničkom krugu i inače je zabranjena buka i uznemiravanje, a špalir ljudi koji osuđuje odluku pacijenta vrsta je pritiska. Hoće li Ministarstvo zamoliti molitelje da se mole u bolničkim kapelama?

Molitva nikome nije naškodila i u tom smislu neka molitelji mole, neovisno o vjeri, ali slažem se s vama kad je riječ o mjestu molitve da to ne treba biti na svim mjestima kao što su krugovi bolnice ili hodnici. Ako najave molitvu, uvijek se može naći neki prostor. Ravnatelji ih mogu uputiti u bolničke kapelice. Moliti se može na planini i u polju, s Bogom se ne razgovara po lokaciji, veza s Bogom postoji uvijek.

U splitskom KBC-u ugledni traumatolog dao je otkaz i iznio optužbe zbog nereda koji ugrožava pacijente, nekompetentnog vodstva...

Jučer sam poslao inspekciju, danas je u Splitu pa će utvrditi je li bilo nepravilnosti. Žalim za kolegom jer sam čuo da se radi o izvrsnom kirurgu, nadam se da će se to izgladiti i da će se on vratiti raditi, a ako je bilo nepravilnosti u sistematizaciji, one moraju bit ispravljene.

Takve stvari tjeraju liječnike. Što činite da ih zadržite?

Jučer sam poslao dopis svim bolnicama da dostave pravilnike i sistematizacije. Ne samo današnje nego unazad pet godina, kako bi se vidjelo ima li nepravilnosti i u drugim bolnicama i kako bismo prevenirali stvari kakve su se događale u Splitu.

S druge strane, ima liječnika koji ne rade svoj posao.

Nekoliko ravnatelja kaže da ima kolega koji su tijekom radnog vremena više na vještačenjima i svojim privatnim praksama nego što rade u bolnicama. Zatražio sam od bolnica izvješća o izvršenosti posla po radilištima i po liječnicima. Ima tu prostora i osobno ću u zakonu koji pripremamo, a bit će gotov do kraja godine, zagovarati da oni koji rade više i bolje budu za to i nagrađeni. Očekujem da će već sada to stanje kontroliranjem biti poboljšano.

Dr. Goluža vas je zbog slične izjave prijavio Časnom sudu Liječničke komore. Jeste li pozvani?

Jesam, početkom travnja trebam izaći pred Časni sud.

Ravnatelj KB Dubrava pred smjenjivanjem je zbog mogućeg prekoračenja ovlasti. Zašto ste s njim išli k premijeru?

Premijer je osoba dijaloga, išli smo analizirati slučaj, naravno ne kaneći ništa prejudicirati. Upravno vijeće će odlučiti, ono ima spoznaje da potpisivanje ugovora nije bilo u skladu sa zakonima i Statutom KB-a. Premijer je samo saslušao, on je osoba koja želi pomoći u svakome smislu, pa i ovdje ako smo što propustili.

Prošli tjedan okupili ste ravnatelje državnih bolnica i zaključili da treba štedjeti. Štedjet će se na posebno skupim lijekovima, znači li to da će teško bolesnima lijekovi biti nedostupniji?

Ne. Nažalost, sve zemlje u svijetu imaju ograničenu količinu novca za skupe lijekove. Ni Hrvatska nije iznimka, štoviše, puno brže dolazimo do skupih lijekova. U pripremi smo za engleski model: država, tj. osiguravatelji, odredi koliko ima novca za skupe lijekove, po skupinama bolesti naprave se ekspertni timovi i daju im se brojevi u postocima koliko tko ima. Eksperti potom kažu na koga će, kojom brzinom i s kojom vjerojatnošću lijek pozitivno djelovati, treba li prije ili poslije dobiti lijek. S tim modelom krećemo ove godine. Osim toga, priključili smo se zemljama Višegradske skupine u pokusnom projektu u sklopu kojega ćemo ići zajedno na tendere kako bismo pokušali dobiti nižu cijenu lijekova.

No dugovi rastu, zatekli ste 3,5 milijardi, sada je to 4,7 milijardi kuna. Kako ih riješiti?

Ukupne obveze u zdravstvu su 7,56 milijardi. Od toga su dugovi bolnica 4,78 milijardi, a obveze HZZO-a za lijekove na recept 2,78 milijardi. To je stanje na kraju 2016. Ali u zadnja tri mjeseca 2016. uspjeli smo smanjiti dug za oko 230 milijuna – dospjele obveze prema ljekarnama bile su 1,1 milijardu, sad su 870 milijuna.

Nije li apsurdno da država izbjegava zakonsku obvezu i time generira svake godine po dvije milijarde kuna duga u zdravstvu, ne uplaćujući doprinos za skupine osiguranika koje su ga oslobođene.

Ne bih rekao da izbjegava, očito ne može. Država ima obvezu od oko 4,7 milijardi, a uspijeva platiti oko 2,5 milijardi. Vjerujem da će u boljim uvjetima to moći.

Hoće li se to prelomiti na građanima, prijeti li nam skuplje dopunsko osiguranje?

Mislim da u tom smislu moramo svi progovoriti naglas, gledajući se u oči, neovisno o strankama. Ti se brojevi moraju riješiti. Ići u povećanje javnog duga ili dalje kumuliranje deficita nije dobro. Rješenje će trebati tražiti. Koje je to rješenje, koje su to nepopularne mjere, stvar je dijaloga, ali o tome trebamo govoriti.

Znači, poskupljenje je moguće? Potkraj prošle godine govorili ste da 2017. dopunsko sigurno neće poskupjeti.

“Neće sigurno” je relativna kategorija, u politici i u životu nema apsolutnih kategorija. Daj Bože da za time ne treba posezati.

Ovaj tjedan ćete se sastati s ravnateljima županijskih bolnica, njihove su financije puno lošije. Kako će te bolnice opstati?

Opstat će, samo se moraju prilagoditi. Neke su stvari financijski neodržive, primjerice dio bolnica nema kadrova pa plaća ljude izvana, što je preskupo.

Što je s masterplanom?

Sustav treba održati bez mahanja velikim riječima, nego u tišini raditi dobro, uštedjeti gdje se može, pokušati objedinjenom nabavom dobiti niže cijene, a sve kako bi bilo više novca za liječenje pacijenata.

Kada će početi funkcijska spajanja bolnica i zašto se to opet analizira kad su analize već pokazale što se može spajati?

Sve poštujem, ali i najjače tvrtke provode analize svaki dan. Znamo da neki odjeli ne rade i nema ih smisla držati, ali zadržat će se dnevne bolnice tako da nitko neće morati putovati iz svoga grada na pregled. Spajanja će početi u rujnu.

Nedavna smrt dječaka iz Klaićeve ukazala je na nedostatak palijativne skrbi.

Nažalost, palijativa je problem koji nismo riješili, premda se osiguralo kućne posjete, tako da se ne može reći da moji prethodnici po tom pitanju nisu radili. No s funkcijskim povezivanjem bolnica dobrim ćemo dijelom moći riješiti za nula kuna i palijativne krevete jer određeni odjeli koji se sada vode kao akutni zapravo ne trebaju bolničke krevete. Njih ćemo pretvoriti u krevete za palijativu i produljeno liječenje, također na jesen.

Liste čekanja?

Nitko ih u svijetu nije riješio pa nećemo ni mi. Ono što ću napraviti žurno je rješavanje prioritetnih lista čekanja – pacijenata koji ne mogu čekati dulje od 10-20 dana. Hitni su posebni, oni isti tren moraju na stol. Ali postoji skupina pacijenata koji ne mogu čekati godinu dana ili šest mjeseci zbog prirode bolesti. Upravo slažemo informatički model kako napraviti prioritetne liste čekanja, to znači da svaka bolnica 10% svojih dnevnih, tjednih aktivnosti predvidi za prioritetne pacijente, tako da liječnik može nazvati ili mailom reći da pacijent u roku od 10 dana treba EKG, ergometriju, gastroskopiju, MR ili koji već pregled jer postoji opravdana sumnja, primjerice, na tumor mozga. Samo treba naći model kontrole da ne bi bilo zloporabe. Riješimo li prioritetne liste čekanja, ne treba se previše zabrinjavati ukupnim listama koje su u Hrvatskoj u prosjeku kraće nego u bogatim zemljama. Time bismo riješili pacijente s ozbiljnim znakovima bolesti.

Kada će početi projekt nove dječje bolnice?

Premijer je dao naputak da prijeđemo u formalnu fazu iznalaženja rješenja za dječju bolnicu. Dvije se lokacije ozbiljno razmatraju – dio sveučilišne bolnice Blato, ovisno o tome koliko je valjana statički i uporabljiva, te gradnja nove zgrade uz Kliničku bolnicu Dubrava.

Hoćete li udovoljiti zahtjevima primaraca za više koncesija i kako riješiti dežurstva koncesionara?

Zakonskim izmjenama regulirat ćemo i koncesije, prvenstveno trebamo uvesti ordinacije kao pravnu osnovu zdravstvene djelatnosti. Trebat ćemo urediti obveze svih, sada određeni koncesionari ne žele sudjelovati u dežurstvima. Vjerujem da će to do kraja godine biti riješeno.     

>> Kujundžić o pobačaju: Zabrane nikada nisu riješile problem

>> Kujundžić: Neki više vještače i rade za sebe nego za bolnicu

Nove dnevne bolnice u Zagvozdu, Metkoviću i sjevernoj Istri

Najavljivali ste da će bolnički specijalisti raditi dijagnostiku u domovima zdravlja.

Uspješno smo iz fondova EU povukli oko 750 milijuna za dnevne bolnice i objedinjene hitne prijeme odnosno jednodnevnu krirurgiju. Taj se proces nastavlja, otvoren je prema svim bolnicama i očekujemo da će idućih mjeseci biti povučeno još bar 500 milijuna kuna. A time dobivamo to što ste rekli, učinkovitije dnevne bolnice, veću propusnost i kvalitetu. U tri područja koja su od bolnica udaljena u prosjeku 100 km, ljudima ćemo približiti usluge otvaranjem dnevnih bolnica. Oko 50-ak tisuća ljudi iz doline Neretve mora u Dubrovnik, k tome i preko granice, pacijenti iz makarskog primorja, Imotske krajine i istočnog dijela omiške općine te Cetinske krajine u Split, iz sjeverne Istre u Pulu. Da to više ne bi morali, premjestit ćemo djelatnost bolnice, specijaliste i opremu u svojevrsne ispostave u tri dnevne bolnice: u Zagvozdu, Metkoviću i u sjevernoj Istri, u mjestu gdje se već lokalno dogovore. Ljudi će imati dnevnu bolnicu ondje gdje je nikad nije bilo i tamošnji će stanovnici od tih dnevnih bolnica biti udaljeni dvadesetak minuta vožnje. Apliciralo se, očekujem da će nove dnevne bolnice do kraja godine početi raditi.     

Adrenalinska Hrvatska
Adrenalinska Hrvatska
Rafting može biti idealna zabava, ali hrvatske rijeke kriju mnoge opasnosti

A1 izdvaja za Vas

  • Klasa22:

    protiv molitve je vecina ministara al zato su svi za paradu ponosa... ako neki mogu paradirati mogu i neki moliti...

  • Mimizo:

    molitva nije nasilje tkome smeta neka okrene glavu a ljudi imaju pravo moliti gdje god hoće i kad hoće pa nije ovo totalitarizam nego demokracija i neki to nemogu shvatiti

  • MarioG:

    Ocito da doticni nema pojma sto znaci demokracija i gradjanski pritisak..