Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Čeka li nas sigurna Hrvatska?

Proizvodimo li dovoljno hrane za naše potrebe? Izgradnja 20 regionalnih centara za voće i povrće, povećanje poljoprivredne proizvodnje i navodnjavanje ključ su uspjeha

U proizvodnji mlijeka smo na 52%, dok u proizvodnji mesa Hrvatska nije samodostatna od 2006. Istovremeno, samodostatnost u proizvodnji voća iznosi 59%, a povrća oko 63%.
15. lipnja 2020. u 13:34 6865 prikaza
Samodostatnost u hrani
Foto: DPA/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Kriza nam je pokazala da je došlo pravo vrijeme za transformaciju domaće proizvodnje hrane te da na našim poljima i u moru leži ogroman potencijal. Najbolji primjer za to je ribarstvo kojim je, zahvaljujući Vladinim mjerama u akvakulturi, popravljena vanjskotrgovinska bilanca izvozom ribe u vrijednosti od 173 milijuna eura, a uvezli smo je za nešto više od 140 milijuna eura. Napori Vlade u posljednje tri i pol godine očito su „urodile plodom“ jer u poljoprivredi i prehrambenoj industriji imamo značajan rast proizvodnje. No, kako bismo razvili poljoprivredu kao stratešku granu, potrebna je stabilna investicijska klima i nužan je iskorak prema našem selu i poljoprivrednicima, jer se propusti u poljoprivredi odražavaju i na demografsku sliku Hrvatske, osobito kroz iseljavanje iz ruralnih područja. 

Prema informacijama Ministarstva gospodarstva, u ovom trenutku ukupna vrijednost strateških robnih zaliha u Hrvatskoj iznosi oko 537 milijuna kuna i dostatna je za opskrbu cjelokupnog stanovništva za mjesec dana.

Samodostatnost u hrani | Autor : Robert Anić/Pixsell Foto: Robert Anić/Pixsell

„Kroz potporu EU i javno-privatna partnerstva potrebno je pokrenuti i snažnu gradnju infrastrukture, sustave navodnjavanja, hladnjače, distribucijske centre i sušare, kako bi se poljoprivrednicima osigurao otkup i plasman proizvoda“, mišljenje je Vlade Čondića-Galiničića, predsjednika Udruženja poljoprivrede HGK. Dodao je kako bi prvi korak daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede trebalo biti određivanje koji su to proizvodi u kojima želimo samodostatnost i koje možemo proizvoditi sa svojim kapacitetima zemljišta, znanja, tradicije te geografskim položajem, kao što su meso, mlijeko, voće, povrće… U proizvodnji mlijeka smo na svega 52% naših potreba, dok u proizvodnji mesa Hrvatska nije samodostatna još od 2006. godine Istovremeno, samodostatnost u proizvodnji voća iznosi samo 59%, a povrća oko 63% naših potreba.

No, Hrvatska se ove godine suočila s globalnom zdravstvenom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa kao i gospodarskom koju je uzrokovala. Da bismo razumjeli učinke koronavirusa na poljoprivredni i prehrambeni sektor u Hrvatskoj, bitno je sagledati stanje, uzroke i posljedice nastajanja određenih trendova u tom sektoru prije pojave koronavirusa. Nakon toga trebalo bi sagledati novonastale okolnosti zbog koronavirusa i kako se nositi s njima.

Samodostatnost u hrani | Autor : Damir Špehar/Pixsell Foto: Damir Špehar/Pixsell

Hrvatska se poljoprivreda trenutačno suočava s nelojalnom konkurencijom i padom cijena mlijeka, svinja i junadi koje ugrožavaju domaću proizvodnju zbog dampinških cijena uvoznih proizvoda. Velik je izazov i osiguravanje sezonske radne snage za radove u povrtlarstvu, voćarstvu, ratarstvu, sjemenarstvu i vinogradarstvu. Neki stručnjaci tvrde kako bi samo 400.000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta potencijalno moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje. Stoga je vrijeme da se pokrenemo i skrojimo poljoprivrednu strategiju po mjeri države i njezinih građana.

Samodostatnost u hrani | Autor : Marko Lukunić/PIXSELL Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Samodostatnost u hrani za vrijeme pandemije postala je top tema, pa se njome kao jednom od glavnih strateških odrednica bavi i HDZ, koji planira povećati poljoprivrednu proizvodnju za 30%, na 22 milijarde kuna, kao i izgradnju 20 regionalnih centara za voće i povrće, a udvostručit će i navodnjavane poljoprivredne površine. Planira se i dugotrajan zakonski okvir za poljoprivrednu proizvodnju, natječaji za dodjelu zemljišta u kojima bi strategija bila stavljanje u funkciju zapuštenog zemljišta (u Lici za krumpir, Ravnim kotarima za voće i povrće...), okrupnjavanje te imovinskopravno čišćenje kako bi hrvatski poljoprivrednicima olakšali proizvodnju, a država postala samodostatna u hrani.

Sadržaj nastao u partnerstvu s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

 | Autor :

vjenčanje
DAVOR IVANKOVIĆ
Svadba u Zadru mogla bi biti najskuplja u povijesti RH, a bijesne mladenke mogle bi uništiti hrvatski turizam
A1 Leadership Talks
DONOSI A1
Oni stoje iza proizvoda i tvrtki zbog kojih naši ljudi ostaju u Hrvatskoj: Poslovi budućnosti već danas su tu, viličaristi postaju menadžeri robotskih flota