Vineyard Angel za mene je istovremeno znanstveni, poduzetnički i osobni projekt – i priznanje koje spaja znanost i tehnologiju s proizvodnom praksom, kao što je to profesorica Bartl radila cijeli svoj radni vijek, kaže Ivana Rendulić Jelušić, direktorica tvrtke Alti Agro i jedna od ovogodišnjih dobitnica natječaja "Snaga inovacije", kojim Podravkina Zaklada Zlata Bartl nagrađuje razvoj inovativnih projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Zna li se da zaklada nosi ime Podravkine znanstvenice i inovatorice zaslužne za stvaranje Vegete, koja je i danas jedan od najjačih Podravkinih i regionalnih brendova, jasno je kako nagrada za projekt Vineyard Angel za mladu direktoricu i osnivačicu Alti Agra ima posebnu vrijednost. Riječ je o inovativnoj hrvatskoj digitalnoj platformi za precizno upravljanje vinogradarskom proizvodnjom, kojom se smanjuje potrošnja resursa, povećava učinkovitost proizvodnje i pridonosi održivijem upravljanju vinogradima. Temelji se na snimkama dronom i umjetnoj inteligenciji, a razvijena je u suradnji s TIS Grupom. Razgovaramo o benefitima te platforme za vinogradarstvo i drugim segmentima poljoprivrede, uštedama u poslovanju, prihrani i zaštitnim sredstvima, kao i daljnjim koracima i planovima Alti Agra.
Što vas izdvaja od drugih kad je u pitanju digitalizacija poljoprivrede, posebice vinogradarstva?
Ono po čemu smo drugačiji je pristup prilagođen specifičnostima vinogradarstva – a to je bitno kompleksniji sektor za digitalizaciju nego što se često misli. Vinova loza raste u redovima i, gledano iz zraka, zauzima razmjerno malu površinu nasada, dok sva ostala vegetacija u međurednom prostoru – tlo, trava, korovi i slično – zauzima puno veću površinu. Ako podatke iz zraka analizirate uniformno, kao što se često radi, dobivate "kontaminiranu" sliku u kojoj se stanje loze miješa s pratećom vegetacijom – a onda vinogradaru dajete pogrešnu informaciju. Kod nas taj problem rješava umjetna inteligencija, i upravo se po tome naše rješenje razlikuje od većine sličnih na tržištu. Iz multispektralnih snimki drona izdvajamo isključivo redove vinove loze, a vegetacijske indekse poput NDVI-ja, NDRE-a i GCI-ja računamo samo na lozi – bez utjecaja tla i pratećeg zelenila. Time se točnost analize višestruko povećava, a vinogradar dobiva podatke koji stvarno govore o stanju njegove vinove loze, a ne procjenu koja miješa različite vrste vegetacije. Na istoj platformi objedinjujemo i kvalitativno zoniranje vinograda, geolociranu detekciju nedostajućih trsova i prediktivne modele za najvažnije bolesti vinove loze – sve na jednom mjestu i bez dodatnog unosa podataka od strane vinogradara.
Trenutačno u vinogradima imamo i pošast zlatne žutice, može li se i to uz pomoć vaše platforme prevenirati?
Zlatna žutica je trenutačno jedan od najozbiljnijih problema u našim vinogradima. No, snimak drona i softverska analiza na ovaj način ne mogu izravno dijagnosticirati nikakvu bolest, pa tako ni zlatnu žuticu. Ono što platforma može, i gdje mi vidimo veliku vrijednost, jest rano uočavanje sumnjivih zona u nasadu. Zaraženi trsovi manifestiraju se kroz smanjenu fotosintetsku aktivnost, promjene u vegetaciji i karakteristične simptome koje multispektralne snimke i vegetacijski indeksi vrlo dobro detektiraju kao anomalije – često i prije nego što ih vinogradar uoči vizualnim pregledom. To vinogradaru znači da može redovito pratiti velike površine u kratkom vremenu, dobiti kartu problematičnih zona i onda ciljano poslati agronoma ili fitosanitarnog inspektora da pregleda samo te dijelove nasada, umjesto da hoda hektare i pretražuje trs po trs. A kod takvih problema kao što je zlatna žutica, pravovremenost je apsolutno presudna – što se ranije uoči žarište, veće su šanse da se spriječi širenje kroz ostatak vinograda i na susjedne nasade.
Je li Vineyard Angel primjenjiv i u voćarstvu, ratarstvu…?
Digitalizacija se već aktivno razvija u svim segmentima poljoprivrede, ali logika i alati donekle se razlikuju ovisno o kulturi. Intenzivni nasadi u voćarstvu bliski su vinogradarstvu – također se sade u redove, pa i tamo digitalizacija ide u smjeru istih tehnologija koje koristimo mi: multispektralno snimanje dronovima, vegetacijski indeksi, senzori za tlo, meteorološke postaje i prediktivni modeli za bolesti i štetnike. Kod tih kultura precizno praćenje vitalnosti nasada i pravovremena zaštita imaju istu logiku kao u vinogradarstvu, pa se i naš pristup s AI ekstrakcijom redova može, uz određene prilagodbe, primijeniti i tamo. Slično vrijedi i za povrćarstvo – kulture kao što su rajčica, paprika, krumpir ili kupus u polju rastu u redovima, pa se i tamo isti principi analize po redovima mogu koristiti. Kod tih je kultura, međutim, dinamika brža nego u vinogradarstvu – vegetacija je kraća, jedan ciklus može trajati samo nekoliko mjeseci, pa se pojačano oslanjaju i na senzorska mjerenja u tlu, prediktivne modele za bolesti (posebno kod rajčice i krumpira) i optimizaciju navodnjavanja. Precizna analiza može značajno utjecati na prinos i kvalitetu jer te kulture snažno reagiraju na svaku promjenu uvjeta u proizvodnji.
Ratarstvo je djelomično drugačija priča – pšenica, ječam, zob i slične kulture pokrivaju cijelu površinu tla, pa se logika analize mijenja i radi se na razini cijele parcele. Tu se digitalizacija razvija već desetljećima i tržište je razvijenije – koriste se GPS-vođena mehanizacija, satelitsko snimanje, autonomni traktori i pametna oprema za varijabilnu gnojidbu i zaštitu. Kod primjerice kukuruza i soje, koji rastu u redovima, i mi vidimo svoju priliku u ranim fazama razvoja.
Naš strateški fokus je za sada na vinogradarstvu jer je to kultura s visokom dodanom vrijednošću po hektaru i gdje razlike u kvaliteti grožđa najizravnije utječu na kvalitetu vina i konačnu cijenu – pa je i povrat ulaganja u tehnologiju za vinogradare najjasnije vidljiv. Dugoročno gledano, tehnologija i pristupi koje razvijamo u sklopu Vineyard Angela mogu se prilagoditi i drugim kulturama koje rastu u redovima, i to je smjer koji ćemo dalje razvijati u skladu s tržišnim potrebama.
Uz potporu Zaklade Zlata Bartl sada razvijate novi modul Variable Rate. Što će on značiti u praksi?
Vineyard Angel je do sada bio prvenstveno alat za dijagnostiku – vinogradaru smo pokazivali gdje su razlike unutar njegovog vinograda, kakvo je stanje vinove loze i koje su zone bujnije, koje pod stresom, a koje traže veću pažnju. S novim modulom idemo korak dalje. Zone varijabilnosti pretvaramo u konkretne varijabilne mape za tretiranje. U praksi to znači da dron ili traktorska prskalica ne prska cijelu parcelu istom dozom, nego svaka zona dobiva drugačiju količinu folijarnog gnojiva ili sredstva za zaštitu bilja prema stvarnom stanju loze u toj zoni. Time se s uniformnog pristupa prelazi na stvarno precizno vinogradarstvo – što je i konačan cilj cijele naše priče, ali i opća tendencija u poljoprivredi. Poljoprivreda općenito teži tome da bude pametna i precizna, da se smanji količina inputa u proizvodnji, a da tretiranja i doziranja budu ciljana – tamo gdje treba, koliko treba i točno kada treba.
Znači li to da je na pomolu i suradnja s Podravkom?
Nekoliko je jasnih smjerova u kojima bi naša ekspertiza Podravci mogla biti od stvarne koristi. Prvi i najprirodniji smjer je vinogradarstvo. Kroz Belje i Vupik, Podravka je jedan od najvećih vinogradarskih proizvođača u Hrvatskoj, a upravo veliki nasadi su idealni za primjenu Vineyard Angela – tamo je varijabilnost unutar vinograda izraženija, ekonomija razmjera veća, a povrat ulaganja u preciznu analizu najjasnije mjerljiv. Kvalitativno zoniranje takvih površina može značajno unaprijediti selektivnu berbu i konačnu kvalitetu vina.
Drugi smjer je ratarstvo i povrćarstvo. Podravka proizvodi značajne količine ratarskih i povrćarskih kultura, a precizna poljoprivreda i tamo ima široku primjenu. Iako se razlikuje po tehnologiji, ona počiva na istim temeljima kao i precizno vinogradarstvo – analizi podataka, zoniranju parcela i varijabilnom tretiranju – pa se naši koncepti mogu logično prilagoditi i drugim kulturama u Podravkinom portfelju. U svakom slučaju, smatram da je prostor za suradnju prilično velik. Ono što nas kao tim najviše veseli jest kada znanstveni rad i tehnologija dođu do stvarnih proizvođača i pokažu opipljivu korist na terenu – a Podravka je partner s kojim bi se takvo što moglo napraviti na ozbiljan i sustavan način. Uz činjenicu da već dijelimo prepoznavanje važnosti inovacija u domaćoj poljoprivredi kroz ovo priznanje Zaklade Zlata Bartl, vjerujem da imamo dobar temelj za razgovor o konkretnim koracima suradnje.
Što to u konačnici znači za vinarije s kojima surađujete?
Svakako mislim da su digitalizacija i precizno vinogradarstvo, odnosno alati koji na taj način služe za donošenje odluka, smjer koji će u budućnosti biti dio standardne vinogradarske proizvodnje. Naša ambicija je da za nekoliko godina tehnologije koje pružaju podršku u donošenju odluka u proizvodnji budu sastavni dio procesa – jednako uobičajene kao mehanizacija i drugi alati koje vinogradar koristi svakodnevno. Ono što vinarije konkretno dobivaju kroz suradnju s nama je puno više od šarenih karata i brojki. Kvalitativno zoniranje omogućava im selektivnu berbu – grožđe iz zona različitog kvalitativnog potencijala razdvaja se i posebno vinificira, pa iz istog vinograda vinar može dobiti dva različita tipa vina, primjerice bazu za pjenušac iz jedne zone i vrhunsko mirno vino iz druge. Time se izravno utječe na kvalitetu i cijenu gotovog proizvoda.
Detekcija i geolokacija nedostajućih trsova daje im jasnu procjenu potencijalnih gubitaka u proizvodnji, služi kao podloga za dosadnju pri obnovi nasada, ali i za planiranje prinosa u berbi. Naime, nedostajući trsovi u našim vinogradima nisu nikako marginalan problem, kod nekih se penju i preko 20%. Prediktivni modeli za bolesti temeljeni na meteo podacima i stanju vegetacije omogućuju im pravovremenu i ciljanu zaštitu, umjesto rutinskog kalendarskog prskanja. Vineyard Angel se već koristi na više od 800 hektara u Hrvatskoj i regiji. Među našim klijentima su Vinarija Tikveš, Vina Matošević, Vina Damjanić, Pavlomir, Vina Katunar, Iločki podrumi, Kutjevo, Krauthaker, Kast, Meneghetti, Vina Katich, Vina Puhelek Purek, Dobra Berba, Kraljevski vinogradi i drugi – dakle i velike vinarije, ali i manji proizvođači vrhunskih vina. Posebno smo ponosni na dugoročne suradnje koje smo uspostavili. Vina Matošević i Vina Damjanić već treću godinu zaredom koriste naš sustav kao podršku odlučivanju u proizvodnji – što nam je najbolja potvrda da rješenje stvarno donosi korist u praksi, jer se vinari ne vraćaju iz sezone u sezonu ako iza toga ne stoji konkretna vrijednost. Vinarija Tikveš koristi Vineyard Angel na svojim premium pozicijama, dakle točno tamo gdje je precizna analiza najvažnija – gdje se traži najviša moguća kvaliteta grožđa i gdje razlike unutar nasada najizravnije utječu na karakter vrhunskih vina.
Koliko se s digitalizacijom poljoprivrede štedi novca i vremena?
Uštede ovise o veličini nasada, strukturi vinograda i o tome koje sve elemente digitalne poljoprivrede vinogradar zapravo primjenjuje. Ono što vidimo u praksi, a što potvrđuju i istraživanja u preciznom vinogradarstvu, jest da varijabilno tretiranje može smanjiti potrošnju sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva u rasponu od 15 do 30%, uz razmjerno smanjenje potrošnje vode za pripremu škropiva. Kad se tome doda pravovremenost tretiranja koja proizlazi iz prediktivnih modela za bolesti – dakle prska se samo kada je stvarno potrebno, a ne po unaprijed određenom kalendaru – postotak uštede raste i dodatno. Htjela bih, međutim, naglasiti da ušteda inputa nije jedina, ni najvažnija, financijska korist za vinogradara. Snimanje dronom omogućuje da se površina od 20 do 30 hektara u cijelosti obradi u samo jednom danu, a rezultati analize dostupni su vinogradaru već za nekoliko sati. Za usporedbu, klasičan obilazak terena i vizualna procjena istog nasada oduzeli bi vinogradaru i nekoliko dana rada – a ono što bi na kraju dobio bila bi stručna procjena, a ne objektivno mjerenje. Upravo ta razlika postaje ključna u trenucima kada odluke o zaštiti, gnojidbi ili berbi treba donijeti brzo, jer se optimalni prozori za intervenciju u vinogradarstvu često mjere danima, a ponekad i satima. Uz to, kvalitativno zoniranje omogućuje selektivnu berbu koja izravno povećava vrijednost gotovog vina, dok bolje razumijevanje varijabilnosti u nasadu smanjuje rizik od pogrešnih agrotehničkih odluka. Sve su to konkretni novci, samo se rijetko kvantificiraju jer se najčešće ne dogode kroz uštedu, nego kroz veću kvalitetu i manje pogrešaka.
Ima li danas poljoprivrede bez digitalizacije?
Poslovanje bez tehnološke podrške u vinogradarstvu i u širem smislu poljoprivrede u sljedećem desetljeću bit će sve teže. Sektor se suočava s ozbiljnim strukturnim izazovima — cijene inputa rastu, klimatske promjene donose sve više ekstremnih vremenskih događaja, bolesti i štetnici postaju agresivniji, radna snaga se sve teže osigurava. Kad se tome dodaju tržišni pritisak i sve veći zahtjevi potrošača prema kvaliteti i održivosti, tradicionalno "na osjećaj" postaje sve rizičnije.
Ali to nikako ne znači da tehnologija zamjenjuje vinogradara ili agronoma. Naše rješenje nije alat koji donosi odluke umjesto čovjeka – ono mu daje bolje podloge da odluke donosi preciznije. Vinogradar i agronom ostaju ključni, ali umjesto da posao rade samo na temelju iskustva i procjene, sada imaju objektivne i mjerljive podatke o stvarnom stanju nasada. Najbolje rezultate donosi spoj iskustva i tehnologije – vinogradarovo znanje i intuicija stečeni kroz godine rada u nasadu, potkrijepljeni preciznim podacima o stvarnom stanju loze.
Otvori KEKS Pay
