Američki znanstvenici upotrijebili su umjetnu inteligenciju za dizajniranje potpuno novih virusa koji su funkcionalni i mogu se razmnožavati u laboratoriju. Riječ je o prvom slučaju u kojem su umjetnom inteligencijom uspješno dizajnirani čitavi genomi. Nastalo je 16 novih virusa namijenjenih zarazi bakterija, koji ne predstavljaju opasnost za ljude. Otkriće je opisano kao "vrlo značajna prekretnica" u znanosti koja bi mogla otvoriti novu eru u liječenju bolesti. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da virusi dizajnirani umjetnom inteligencijom otvaraju i "hitna" pitanja sigurnosti i biološke zaštite. Alati umjetne inteligencije ubrzano napreduju i već su korišteni za razvoj novih antibiotika. Ipak, stvaranje potpuno novog i održivog virusa od početka mnogo je složeniji zadatak. "Ovo je sljedeći korak u složenosti onoga što generativna umjetna inteligencija može dizajnirati. Prvi je put upotrijebljena za dizajniranje cjelovitog genoma, nečega što se može razmnožavati i obavljati druge funkcije unutar stanica. To je za nas bio potpuno novi teritorij", rekao je za BBC Brian Hie, docent na Sveučilištu Stanford.
Tehnologija funkcionira na sličan način kao veliki jezični modeli poput ChatGPT-a, koji predviđaju slijed riječi u tekstu. U ovom slučaju modeli umjetne inteligencije, nazvani Evo1 i Evo2, ne predviđaju jezik riječi, nego "jezik života". Modeli su trenirani na genetskim kodovima virusa, bakterija, biljaka i ljudi. Potom su dodatno prilagođeni kako bi stvarali bakteriofage, vrstu virusa koji napada samo određene vrste bakterija. Istraživači sa Stanforda odabrali su 302 najperspektivnija dizajna umjetne inteligencije i sintetizirali ih u laboratoriju. Njih 16 pokazalo se uspješnim u uništavanju bakterije Escherichia coli. Doktorand Samuel King rekao je da su prvi znakovi uspjeha uočeni u ranim jutarnjim satima. Bakteriofagi su postavljeni u Petrijeve zdjelice prekrivene slojem bakterija, a znanstvenici su čekali da vide hoće li se pojaviti tragovi njihova djelovanja. "Počeli smo primjećivati prozirna područja i bilo je iznimno uzbudljivo", rekao je King. Kada su rezultate predstavili ostatku tima, "prostorija je spontano eruptirala pljeskom", prisjetio se Hie.
Razvoj novih bakteriofaga mogao bi omogućiti nove načine liječenja infekcija koje su postale otporne na antibiotike. Otkriće istodobno pokazuje da umjetna inteligencija može dizajnirati nove biološke sustave koji nadilaze ono što postoji u prirodi, što se naziva sintetičkom biologijom. Hie smatra da bi ova tehnologija mogla "dramatično poboljšati ljudsko zdravlje" razvojem novih lijekova i terapija. Ipak, već su se pojavile bojazni da bi se ista tehnologija mogla zlonamjerno iskoristiti za stvaranje novih bolesti. U komentaru objavljenom uz istraživanje u časopisu Science, dr. Thomas Inglesby i dr. Moritz Hanke iz Centra za zdravstvenu sigurnost Sveučilišta Johns Hopkins naveli su da rezultati otvaraju "hitna pitanja biološke sigurnosti i zaštite". Prema njihovim riječima, više nije pitanje "hoće li postojati generativno dizajniranje virusnih genoma", nego može li se ta tehnologija upotrebljavati bez "omogućavanja ozbiljne štete". Upozorili su, među ostalim, da se ne bi smjelo raditi na stvaranju novih virusa koji bi mogli izazvati bolesti.
Istraživači su sami poduzeli niz sigurnosnih mjera. Iz baze podataka korištene za treniranje isključili su viruse koji mogu zaraziti složene organizme, istraživanje su proveli na bakteriofazima, a ne virusima koji napadaju ljude, te su sav rad obavili u sigurnom laboratoriju. Hie smatra da i postojeće zaštitne mjere u velikoj mjeri pomažu osigurati da se tehnologija "koristi u dobre svrhe". Virusi se ne smatraju živim organizmima, a bio bi potreban još jedan velik tehnološki iskorak kako bi umjetna inteligencija mogla stvarati žive organizme. Genetski kod bakteriofaga dug je oko 5400 baznih parova, odnosno "slova". Najmanji genom žive stanice ima oko 500.000 baznih parova, dok ljudski genom sadrži njih oko tri milijarde. Hie kaže da bi pokušaj stvaranja jednostavnih živih organizama "vjerojatno zahtijevao mnogo rada, ali ne bi bio nemoguć", dodajući da su istraživači "svakako zainteresirani raditi u tom smjeru".
Profesor Marc Güell iz Laboratorija za sintetičku biologiju Sveučilišta Pompeu Fabra u Španjolskoj opisao je istraživanje kao "vrlo značajnu prekretnicu" jer "prvi put u povijesti počinjemo dizajnirati biologiju na računalu". Prema njegovim riječima, to omogućuje razmišljanje o uzbudljivim mogućnostima za rješavanje nekih od najvećih izazova čovječanstva, među kojima su razvoj bakteriofaga za borbu protiv bolesti, enzima za liječenje genetskih poremećaja i protutijela koja bi se mogla koristiti u imunoterapiji. Profesor Patrick Cai, voditelj sintetičke genomike na Manchesterskom institutu za biotehnologiju, nazvao je istraživanje "važnom prekretnicom". "Značenje ovog rada daleko nadilazi bakteriofage. Ono pokazuje da jezični modeli genoma počinju učiti načela dizajna ugrađena u evoluciju, čime se otvaraju vrata pisanju genoma uz pomoć umjetne inteligencije", zaključio je.
Otvori KEKS Pay
