Izbori su završeni, rezultati su poznati, uz još očekivane dopisne glasove, a sada slijedi ono što će u idućim tjednima biti važnije od same kampanje – slaganje političkih većina. Tko s kim može, tko bez koga ne može i gdje će se lomiti većine, pitanja su koja će odrediti novu izvršnu vlast na tri razine vlasti u Bosni i Hercegovini, od Vijeća ministara, entitetskih vlada do županijskih skupština. Na hrvatskoj političkoj sceni slika je jasna. HDZ BiH i njegovi partneri ostali su uvjerljivo najjača politička opcija, iako su brojčano ostvarili slabiji rezultat nego prije četiri godine. No, slabiji je i rezultat oporbe. Unatoč tome, na državnoj je razini HDZ-ova lista osvojila gotovo tri puta više glasova od Hrvatske oporbene petorke, dok je na federalnoj razini razlika još izraženija – oko četiri puta. HDZ BiH uvjerljivo je slavio i u pet županija, čime je ponovno potvrdio političku dominaciju među hrvatskim biračkim tijelom. Prema čelniku stranke, riječ je o rezultatu koji je plod spoja iskustva i podmlatka.
“Mislim da je ovo bio strateški iskorak koji evidentno daje rezultate. Večeras možemo kazati – HDZ je mlada stranka. HDZ ima energiju i snagu koju može prenositi, za dobro hrvatskog naroda i naše domovine Bosne i Hercegovine”, poručio je. Istodobno, Hrvatska petorka ostvarila je kako tvrde ono što je zacrtala – parlamentarnu zastupljenost na više razina. Ilija Cvitanović nakon izbora je naglasio da je cilj bio biti zastupljen “od Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine do svih parlamenata”, dok Slaven Raguž pak poručuje kako je grupacija parlamentarna na svim razinama. To je važan politički kapital, ali zasad nije promijenio osnovni odnos snaga. Bit će posebno zanimljivo pratiti tko je na listama uspio izgraditi vlastiti politički kapital. Među kandidatima HDZ-a BiH i partnera na državnoj listi najviše preferencijalnih glasova osvojili su Predrag Kožul, njih 11.700, Marinko Čavara sa 7299, Josip Brkić sa 6295 te Davor Bunoza s 5002 glasa. Na federalnoj listi istaknuli su se Marija Buhač sa 7808 preferencijalnih glasova i Toni Kraljević sa 7687, dok je Lidija Bradara osvojila 5266 glasova. Ilija Cvitanović na listi HDZ-a 1990. dobio je 4182 preferencijalna glasa. Prava politička utakmica, međutim, tek slijedi.
Najizvjesnije je da će okomicu u vlasti činiti HDZ BiH kod Hrvata, SDA te vjerojatno SDP kod Bošnjaka i SNSD kod Srba. Na to upućuje i državno Predsjedništvo koje čine HDZ-ova Darijana Filipović, SDP-ov Denis Bećirović i SNSD-ova Željka Cvijanović. U Federaciji BiH ključ neće biti samo broj zastupnika u Zastupničkom domu, nego i Dom naroda Federacije BiH. Upravo se ondje odlučuje o velikom dijelu političke moći, a sastav delegata iz županijskih skupština odredit će tko će imati dovoljno prostora za formiranje vlasti i donošenje ključnih odluka. Tu se hrvatska politika nalazi pred novim iskušenjem. Očekuju se još i dva mandata za hrvatske stranke nakon pribrajanja glasova pristiglih poštom. U suprotnom bi se Hrvati mogli naći u ozbiljnom problemu, kako pri formiranju izvršne vlasti, tako i pri izboru izaslanika u Dom naroda. Izvjesno je da će u županijama sa sjedištem u Mostaru, Širokom Brijegu, Orašju HDZ ponovno imati svoje vlade. U Hercegbosanskoj županiji vodit će se teški razgovori. Iako je HDZ BiH pretekao sve stranke, HNP i 90-ka i dalje imaju veći potencijal. No, neće sve ovisiti ni o njima. Ako dopisni glasovi nešto ne promijene U RS-u, hrvatske stranke su ‘prodale’ mogućnost da dobiju dopredsjednika. Tamo vodi SDP-ov Ivan Begić ispred kandidata HDZ-a 1990, HDZ-a BiH I HSS-a. Da su išli zajedno, to ne bi bio slučaj.
Na bošnjačkoj političkoj sceni promjene su izraženije. SDA je i dalje najjača pojedinačna stranka, ali izgubila je dio potpore, dok je Stranka za BiH ostvarila najveći rast. SDP i Narod i Pravda također su oslabjeli, a najveći pad bilježi Demokratska fronta Željka Komšića. Posebno je zanimljivo da se razlika između Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića na predsjedničkoj razini dramatično smanjila u odnosu na prethodne izbore. To pokazuje da se bošnjačko biračko tijelo presložilo i da će odnosi SDA, SDP-a i SBiH biti među ključnim pitanjima buduće vlasti. Kod Srba je slika nešto drukčija. SNSD jest oslabio, ali napravio je veću razliku u postotcima i mandatima. I dalje su prva politička snaga, dok je oporba podijeljena između više stranaka i kandidata. Željka Cvijanović ostala je uvjerljivo najjača, dok je utrka za predsjednika Republike Srpske pokazala da oporba ima ozbiljan potencijal, ali još nema dovoljno jedinstva, pa će Savo Minić iz SNSD-a biti predsjednik. Nakon izbora najvažnije će pitanje biti jednostavno: tko može sastaviti većinu i tko ima dovoljno političke težine da bez njega vlast ne može funkcionirati? Teorijski, na državnoj se razini više ne može bez HDZ-a BiH i SNSD-a, što je dio bošnjačkih stranaka priželjkivao. Riječ je o pobjednicima unutar vlastitih nacionalnih korpusa, dok SDP ostaje važan partner u novoj političkoj kombinatorici.
Otvori KEKS Pay
