Samo 14,3% ispitanika debljinu prepoznaje kao kroničnu bolest, dok čak 94,2% podržava potpuno ili djelomično financiranje lijekova za njezino liječenje preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Istodobno, 64,9% ispitanika smatra da je cijena lijekova prepreka za većinu osoba kojima su potrebni. Pokazuju to odabrani rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti, predstavljeni na konferenciji „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“.
Istraživanje je provedeno putem društvenih mreža među 328 ispitanika i nije reprezentativno za hrvatsku populaciju, ali otvara važna pitanja o razumijevanju debljine kao bolesti i dostupnosti liječenja. Rezultate je na početku drugog panela predstavila dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i moderatorica konferencije. Među ispitanicima 64,9 posto debljinu doživljava kao kombinaciju bolesti i životnih navika, a 81,1 posto barem je djelomično upoznato s lijekovima za njezino liječenje.
Konferencija je kroz dva stručna panela povezala kronične respiratorne bolesti s metaboličkim i kardiovaskularnim zdravljem. Stručnjaci su upozorili na kasno prepoznavanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), nedostatak sustavnog nacionalnog programa za kronične respiratorne bolesti te potrebu da se metabolički i kardiovaskularni rizici prepoznaju i liječe povezano, prije razvoja komplikacija.
KOPB se može neprimjetno „ušuljati“ u život bolesnika
Kronična opstruktivna plućna bolest često se razvija postupno, a bolesnici se s vremenom prilagođavaju smanjenom podnošenju napora, zaduhi, kašlju i iskašljavanju. Simptome nerijetko pripisuju pušenju ili starenju, zbog čega liječničku pomoć mogu potražiti tek kada je bolest uznapredovala.
Prof. prim. dr. sc. Gordana Pavliša, dr. med., pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, slikovito je opisala taj proces:
„KOPB počinje polako i, možemo reći, nekako se ušulja u bolesnikov život. Ljudi više ne mogu raditi ono što su prije mogli, ali smanjeno podnošenje napora često pripisuju starenju ili pušenju. Postupno prilagođavaju svoj život simptomima – više ne hodaju stepenicama, manje se kreću – i zato bolest može dugo ostati neprepoznata.“
Upozorila je i na posljedice zakašnjele dijagnoze: „Možemo ublažiti simptome i usporiti propadanje plućne funkcije, ali ono što je propalo, što je uništeno, ne možemo vratiti.“
Pušenje je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za KOPB, a razvoju i pogoršanju bolesti mogu pridonijeti i onečišćenje zraka te profesionalna izloženost štetnim tvarima. Pravodobno prepoznavanje simptoma zato je iznimno važno, osobito kod osoba koje puše ili su dulje vrijeme bile izložene drugim rizičnim čimbenicima.
Upravo zato važnu ulogu ima primarna zdravstvena zaštita. Lovorka Šuman, dr. med., specijalistica obiteljske medicine Doma zdravlja Zagreb – Istok, naglasila je važnost ciljane anamneze, prepoznavanja rizičnih osoba i spirometrije, ali i kontinuiranog praćenja nakon postavljanja dijagnoze. Pacijente je potrebno educirati o pravilnom uzimanju terapije i prepoznavanju simptoma pogoršanja kako bi se liječniku javili pravodobno.
Na potrebu sustavnijeg javnozdravstvenog pristupa upozorila je prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., specijalistica epidemiologije i voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
„Javnozdravstvene akcije postoje, ali one su sporadične. Za kronične respiratorne bolesti još uvijek nemamo poseban sustavni nacionalni program, a drugačije je kada imate stratešku podršku koja uključuje financijska sredstva i dodatne resurse kako bi se mogli napraviti pomaci.“
Respiratorne bolesti imaju i važnu nutritivnu dimenziju. Josipa Matanić, mag. nutricionizma, iz Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, upozorila je da povećane energetske potrebe, uz smanjen apetit, otežano disanje i umaranje, mogu dovesti do gubitka tjelesne, osobito mišićne mase.
„Kada s jedne strane imamo velike energetske potrebe, a s druge smanjen unos hrane, vrlo lako dolazi do pada tjelesne mase, posebno mišićne mase. To dodatno ograničava tjelesnu aktivnost, smanjuje funkcionalnu sposobnost i općenito narušava kvalitetu života.“
Istodobno, i višak masnog tkiva može nepovoljno utjecati na respiratorno zdravlje, zbog čega je važno procjenjivati sastav tijela, a ne samo tjelesnu masu.
Metabolički rizik počinje mnogo prije dijagnoze
Drugi panel bio je posvećen povezanosti debljine, poremećaja glikemije, šećerne bolesti, hipertenzije, dislipidemije, prehrane i kardiovaskularnog rizika.
Izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, upozorio je da metabolički rizik može početi mnogo prije pojave prvih dijagnoza. Na buduće zdravlje djeteta utječu i čimbenici prisutni prije začeća i tijekom trudnoće, dok se debljina razvijena u djetinjstvu često nastavlja u odrasloj dobi.
„Debljina nije estetski problem. Nije pitanje možete li odjenuti sako ili neku haljinu od prošle godine, nego je riječ o ozbiljnoj bolesti“, istaknuo je Rahelić u izjavi uoči konferencije.
Doc. dr. sc. Vilma Kolarić, mag. med. techn., glavna sestra Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, upozorila je da pacijenti debljinu, povišenu glukozu, krvni tlak i masnoće često doživljavaju kao odvojene probleme, iako zajedno povećavaju rizik od kroničnih komplikacija.
„Ne možemo pacijentu samo reći: morate ovo, ovo i ovo. Treba ga pitati kako živi, kako se hrani i koliko se kreće pa zajedno dogovoriti što možemo napraviti kao prve korake.“
Potrebu za integriranom skrbi posebno je naglasio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med., specijalist obiteljske medicine, govoreći o multimorbiditetu i važnosti osobnog plana skrbi.
„U primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebali bismo integrirati skrb i postaviti osobni plan skrbi. U tome nam pomaže što poznajemo pacijenta – ne samo ono što piše u njegovu kartonu, nego i njegove obrasce ponašanja, uzima li lijekove, što mu je od terapije financijski dostupno i kakvu podršku obitelji ima. Multimorbiditet je zaista stanje koje je potpuno drugačije od pojedinačnih bolesti.“
Doc. dr. sc. Diana Rudan, pročelnica Dnevne bolnice s polikliničko-konzilijarnom djelatnošću Klinike za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava, upozorila je da nije dovoljno promatrati nalazi li se vrijednost kolesterola unutar općega laboratorijskog referentnog raspona. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o ukupnom kardiovaskularnom riziku, a posebno su važne kod osoba koje su već preboljele infarkt ili moždani udar te onih s drugim čimbenicima rizika.
Poseban izazov predstavlja dugoročno pridržavanje terapije, osobito kada su pacijenti izloženi velikoj količini proturječnih informacija o statinima i njihovim mogućim nuspojavama.
„Prije nismo imali dovoljno informacija, a danas, kada imamo jako puno informacija, teško je u tom moru znati koja je informacija valjana, odnosno točna.“
Naglasila je važnost razgovora s bolesnikom o koristima i rizicima liječenja te postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola, osobito kada je riječ o dugotrajnoj, često doživotnoj terapiji.
Dr. sc. Eva Pavić, nutricionistkinja i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, upozorila je na važnost životnih navika u nastanku i prevenciji kroničnih bolesti, istaknuvši:
„Genetika je napunjena puška, ali okolišni čimbenici su okidači. To je na nama.“
Govoreći o prehrani osoba koje istodobno žive s više kroničnih bolesti, naglasila je da preporuke moraju biti prilagođene ne samo zdravstvenom stanju nego i stvarnim životnim i financijskim mogućnostima pojedinca.
„Održivo je ono što je moguće provesti. Važno je s pacijentom razgovarati, poslušati ga i dati najbolji mogući savjet na temelju anamneze i svih nalaza koje imamo ispred sebe. To je jedini pravi put.“
Prevencija prije bolesti, liječenje prije komplikacija
Iako su dva panela bila posvećena različitim skupinama kroničnih bolesti, rasprava je pokazala koliko se njihovi čimbenici rizika, posljedice i potrebe bolesnika međusobno preklapaju. Prevencija zato ne završava sprječavanjem nastanka bolesti. Jednako su važni rano prepoznavanje, pravodobna dijagnostika i liječenje, kontinuirana skrb te sprječavanje ili odgađanje komplikacija kod osoba koje već žive s kroničnim bolestima.
Konferencija „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“ dio je Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, koji Hrvatsko društvo za kronične bolesti drugu godinu zaredom obilježava pod sloganom „Zdravlje na duge staze“. Ovogodišnji program započeo je 26. rujna javnozdravstvenom akcijom na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, a završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“.
Otvori KEKS Pay
