Pomama za ozempicom uzrokovala je nestašice tog lijeka i time dovodila u problem dijabetičare, kojima je taj lijek namijenjen. Ista djelatna tvar, semaglutid, samo u većoj dozi, čini drugi lijek koji je namijenjen isključivo liječenju debljine a taj će lijek početkom svibnja biti dostupan i u hrvatskim ljekarnama. Ne preko HZZO-a već uz plaćanje i to 140 eura za mjesečnu dozu.
Debljina nije samo estetski problem već s njom, izravno ili neizravno, dolazi čak 229 raznih komorbiditeta i zdravstvenih tegoba, počevši od visokog krvnog tlaka, dijabetesa, povišenih masnoća, upalnih procesa itd.. Međutim, debljina još uvijek ostaje neprepoznata i neliječena: dijagnozu (E66) dobije samo dva posto a lijek protiv debljine tek jedan posto onih koji bi to trebali.
Indeks tjelesne mase veći od 30 odnosno iznad 27 ako osoba ima pridružene komplikacije, indikacija je za liječenje debljine semaglutidom 2,4, navodi dr. Davorka Herman-Mahećić, endokrinologinja i dijabetologinja sa Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
Međutim, upozoravaju liječnici, nije riječ o čarobnom lijeku koji će odraditi posao dok ležimo, već je ključna stvar promijeniti životne navike i okrenuti se zdravoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, uz koje je lijek dodatni korak. Zaštita koju pruža semaglutid šira je od gubitka tjelesne težine, naime, lijek istovremeno djeluje na kardiovaskularne bolesti i štiti srce, bubrege, jetru, smanjuje trigliceride, kolesterol, opseg struka ...Velika studija SELECT, koja je obuhvatila i Hrvatsku, pratila je kardiovaskularne ishode na 17.604 preuhranjenih i pretilih pacijenata i dokazala je da se gubitkom težine uz pomoć semaglutida 2,4 smanjuje kardiovaskularni rizik 20%. Ista je studija pokazala nuspojave u obliku mučnina i gastrointestinalnih tegoba koje su, međutim, prolaznog karaktera i nisu opasne. Ispitujući moguću pojavu pankreatitisa, pokazalo se da nema razlike između placeba i lijeka, dok se razina žučnih kamenaca povećala, no tu je riječ o posljedici fiziološkog procesa gubitka težine. U SAD-u, gdje je više od 100 milijuna ljudi debelo, pratili su liječenje onih starijih od 45 godina i utvrdili da im se kardiovaskularni rizik smanjio za 57%.
Debljina postaje top tema u kardiologiji, istaknuo je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. - Lijek djeluje kardioprotektivno i štiti arterije, donekle djeluje i na masnoće, može reducirati moždani i srčani udar kod osoba s indeksom tjelesne mase većim od 27 koji imaju neku kardiovaskularnu patologiju a nema nuspojava. To je poticaj da se počnemo ozbiljno baviti debljinom. Ranije smo zanemarivali debljinu kod pacijenata, eventualno savjetovali da skinu kile, i liječili bi hipertenziju i masnoće kod preuhranjenih i pretilih pacijenata. Danas trebamo liječiti debljinu jer tako liječimo i sve ovo drugo, zahvaljujući lijeku koji ima vrlo mjerljive kardiovaskularne boljitke - kazao je akademik Davor Miličić.
Ističe pritom da je posebno opasna visceralna debljina tj. masne naslage oko trbuha, za razliku od onih na stražnjici, odnosno da je građa u vidu jabuke opasnija od tzv. kruškolike. -Endokrinološki su aktivnije masne stanice oko struka, zato je važno mjeriti opseg struka - dodaje dr. Herman-Mahečić.
Znači BMI 27 se smatra granicom između normalne i prekomjerne težine? Hrvati su najteži narod u Europi sa 92.3 kg a prosjek visine je 181 cm. To daje index od 28.17. Tragično.