Ukupno 40 novih proizvoda našlo se na popisu onih čiju je cijenu vlada ograničila. Nakon prvog popisa koji je izašao, koji je ograničio cijenu proizvoda poput šećera, hamburgera i hrenovki, nutricionisti su ovoga puta nešto zadovoljniji. Točnije, stručnjaci s kojima smo razgovarali, kako bismo iz njihove perspektive doznali koliko je novi popis proizvoda 'zdraviji', kažu nam kako se napredak jasno vidi, no neki artikli i dalje su problematični.
- Sve skupa sada izgleda bolje. Da smo ostali na prvih 30, u nutritivnom smislu bi bio nedovoljan broj namirnica koje simboliziraju pravilnu prehranu. S ovim odabirom postoji puno više namirnica koje su prihvatljive, dobre i korisne, ali još uvijek imamo namirnice za koje ne razumijem točno koji je bio model razmišljanja i zašto su one zaslužile biti na popisu - pojašnjava nam klinička nutricionistica prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, pritom uglavnom misleći na 'prvih 30' namirnica.
- Zašto su na popisu hrenovke, nije mi jasno, kao i hamburger. Na novom popisu imamo pancetu, dvije vrste kobasica... Velik je udio mesnih prerađevina. Vjerojatno stoga što je visoka potrošnja, ali upravo zbog visoke potrošnje zdravstvena slika Hrvatske nije optimalna, a ovime se građane dodatno usmjerava prema tim proizvodima - objašnjava.
- Najveći plus je ubacivanje više povrća na listu, što je općenito slaba karika moderne prehrane. Što se tiče jednog dijela proizvoda koji je fokusiran na ugljikohidrate, oni bi možda nešto bolje prošli kod aktivnije populacije, ali ne kod nas. Međutim, svjestan sam da se moraju pomiriti navike građana, a mi smo dosta poznati po nezdravom hranjenju, pa i samim time imamo namirnice koje su jako loše u kontekstu sjedećeg životnog stila - komentirao nam je popis i nutricionist Sebastian Orlić.
Orlić je, s druge strane, pohvalio vladin potez jer je na popis stavila ribe poput oslića i ribe u konzervi. Ono što smo mogli izbaciti, slaže se i nutricionist Sebastian Orlić, su uz kekse i pahuljice i pašteta jer se radi o visokoprocesiranim namirnicama s niskom razinom kvalitete. Iako se spekuliralo da će mliječna čokolada 'ispasti' s popisa, to se ipak nije dogodilo. Bolje bi bilo da je ona zamijenjena s čokoladom koja ima veći udio kakaa, smatra nutricionistica prof.dr.sc. Vranešić Bender, no to nije najveća tragedija. Puno veći problem, pojašnjava, svakako bi bio sirup.
- Ako zaista želite piti sok koji je zaslađen, dovoljno vam je pojeftiniti šećer, ne treba vam i jeftiniji sirup - on nikoga neće nahraniti, nema nikakve korisne nutritivne osobine - kaže, a isti problem vidi i u narančinom nektaru, umjesto da je ograničena cijena 100%-tnom voćnom soku,ili još bolje dodatnim vrstama voća, pa se samim time ostavlja i prostor da veliku količinu šećera u prehrani. Ipak, ono štoj daje nadu da idemo u boljem smjeru je veća količina voća i povrća koja se našla na novom popisu.
- Suhe šljive, luk - izvrsno je što se našlo na popisu jer nam služe u pripremi jela, ali se mogu koristiti i kao takve, izvorne. Kada sam vidjela prvi popis, prvo što sam pomislila je bilo upravo to - gdje su te izvorne namirnice iz skupine povrća, mahunarki i žitarica, tako da je sada situacija nešto bolja. Cikla, kupus, mahuna, grašak - super. Orah isto odlično - navodi stručnjakinja, a pozitivnim vidi i što se maslac našao na popisu. ''Maslac ne moramo isključivati iz prehrane, izvorna je namirnica koju ljudi mogu konzumirati, problem je kad se konzumira u prevelikim količinama''.
Međutim, namirnice poput svinjske masti mogle su i ostati van popisa, kaže Vranešić Bender, jer tako ostavljaju više prostora za one čija je kvaliteta u nutritivnom smislu veća. Nutricionistica tu navodi ulja poput maslinovog ili repičinog, ali općenito razna biljna ulja s povoljnim profilom masnih kiselina. Prolazimo dalje kroz popis pa Vranešić Bender navodi i piškote koje su završile na popisu, a za koje nije sasvim sigurna da su na tom popisu i trebale završiti.
- Uvin čaj? Pitanje je kolika je potrošnja i potreba za tim čajem s obzirom da se koristi u terapijske svrhe. Bilo bi logičnije da se ograničila neka osnovna vrsta čaja. Također, ima li potrebe za kajzericom? Moglo se ustupiti mjesta nečem kvalitetnijem. I taj pšenični kruh nepakirani koji je odabran, možda bi bilo korisnije staviti neku drugu vrstu kruha. Heljda, pir, ječam, raž, tu je i kruh od integralnih žitarica... - nabraja nutricionistica. Uglavnom, cijena proizvoda, akcije i gratisi ono je što usmjerava građane prema odabiru određenih proizvoda. Istraživanje provedeno na hrvatskom stanovništvu još 2011. pokazalo je kako je upravo to čimbenik od iznimnog značaja, a potrošači često gledaju i odakle proizvod potječe. Sam sastav dolazi kao ne toliko bitan parametar prilikom odabira.
- Prosjeku populacije cijena hrane je iznimno važna, hrana je nešto bez nečega se ne može, pa je onda to dio budžeta na kojem se može i uštedjeti. Samim time, i odabiri se svode na to što je dostupno i prema tome se kreira prehrana, iako često nije u skladu s nutricionističkim postulatima - navodi nutricionistica. Orlić pak krivi i neobrazovanost velikog dijela stanovništva o prehrani.
- Percepcija je da je naša prehrana takva jer smo neimućni, ali je po meni puno veći problem u manjku edukacije. Primjerice, inćuni, jaja i kiseli kupus iznimno su zdravi, a sve su samo ne skupi. Moramo ukazati na važnost hrane - što se mi manje krećemo, hrana postaje sve bitnija. Sva ispitivanja koja su napravljena od 2015. do danas ukazuju da je to ključno, no sustav to nije ispratio, zato i imamo veliku količinu problema. Nismo mi najgori niti najbolji, ali se jednostavno ne volimo kretati, a veliki su problem i dijete koje su jako destruktivne - smatra Orlić, dodavši kako bi idealno rješenje bila edukacija već od malih nogu.
>> FOTO Scene kao iz filmova: Ratni brodovi Hrvatske mornarice izvodili spektakularne vježbe kraj Splita
znači skuplje sa zaštićenom cijenom kod nas nego u susjednim državama sa normalnom cijenom ??????