Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 180
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
recenzija

Objavljeni novi, dosad nepoznati podaci o precima svetog Leopolda Bogdana Mandića

Leopold Bogdan Mandić
Foto: Wikimedia Commons
1/2
03.04.2024.
u 10:45

Za sveca Leopolda Bogdana Mandića, hrvatskog svećenika i kapucina, mnogi su čuli, no koliko ljudi zna da je rodom iz Boke kotorske, iz Herceg Novog? A koja je poveznica svetog Tripuna, rođenog oko 232. godine u Kampsadi u Maloj Aziji, s Kotorom?

Za sveca Leopolda Bogdana Mandića, hrvatskog kapucina, mnogi su čuli, no koliko ljudi zna da je rodom iz Boke kotorske, iz Herceg Novog? A koja je poveznica svetog Tripuna, rođenog oko 232. godine u Maloj Aziji, s Kotorom? Boljoj informiranosti javnosti o Boki kotorskoj u Crnoj Gori svakako će pomoći zbornik "Hrvati Boke kotorske" tiskan u nakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, urednika prof. dr. Željka Holjevca i prof. dr. Vande Babić Galić. Knjiga je nastala nakon znanstvenih skupova u Zagrebu i Tivtu na kojima se čulo koliko su dubok trag ostavili Hrvati u Boki. Grozdana Franov-Živković tako u knjizi piše o glagoljaštvu Boke kotorske i vezama sa zadarskim područjem, Lovorka Čoralić na primjeru iseljenika iz Herceg Novoga piše o Bokeljima u Mlecima, Maja Katušić o međukulturalnim migracijama i vjenčanjima u Kotoru tijekom 18. stoljeća. Saša Mrduljaš pisao je pak o značaju katolicizma u crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji, Ozana Ramljak o nostalgiji u pjesništvu Viktora Vide koji je 1960. umro u Argentini.

(Pre)malo se dosad govorilo i pisalo i o Gospi od Škrpjela, blaženoj Ozani Kotorskoj i blaženom Graciji iz Mula, književnicima Vjenceslavu Čižeku i Luki Brajnoviću koji je veći dio života proveo u Španjolskoj kao sveučilišni profesor i postao jedan od začetnika suvremene komunikologije u toj zemlji. U zborniku su objavljeni i rezultati prvog temeljitijeg istraživanja predaka sv. Leopolda Bogdana Mandića.

"Gotovo čitav ovozemaljski život sv. Leopold je proveo u svojoj padovanskoj ispovjedaonici slušajući probleme, propuste i boli neprekidnog niza ispovjednika, iskazujući duboko razumijevanje za njihove sudbine, preuzimajući na sebe njihove grijehe, ohrabrujući ih na životnom putu, darujući im mir i utjehu", piše Željko Brguljan koji je istražio dostupne podatke o svečevim precima kojima se nitko nije sustavno bavio.

VEZANI ČLANCI:

"Posebno smatram zanimljivim rezultate istraživanja svečevih predaka preko bake po majci, Eleonori Bujović, plemkinji iz znamenite peraške obitelji. Potvrdila se naša početna pretpostavka da je sv. Leopold direktan potomak slavnog Vicka konta Bujovića, istaknutog sudionika burne trgovačko-pomorske i ratničke povijesti drevnog Perasta, mjesta u Veneciji zvanog "citta fedelissima e valorosa", koji je stoljećima branio najjužniju granicu Serenissime te davao dvanaest čuvara zastave (gonfanolieri) na mletačkom zapovjednom brodu", navodi Brguljan i dodaje da su vrijedni i podaci o dosad nepoznatim svečevim rođacima iz obitelji Carević i vjerojatnom srodstvu s učenim biskupom Carevićem, koji je umro mučeničkom smrću.

"Objavljivanje zbornika znanstvenih radova o pojedinim aspektima identiteta Hrvata Boke kotorske poticaj je za pouzdaniju razradu mogućih daljnjih koraka, a većina se odnosi na zaštitu bogate sakralne baštine Boke kotorske i sređivanje Biskupijskog arhiva u Kotoru te digitalizaciju građe kao i pripremu Enciklopedije Boke kotorske, što je izazovan, iako ne i nemoguć posao", ističu urednici. Glagoljica, jedan od simbola nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata, svoje spomenike ima najčešće na području Istre, Hrvatskog primorja, zadarskih i kvarnerskih otoka, no sve više dokaza o glagoljaštvu u posljednje vrijeme pronalazi se i na području Boke kotorske pa su i opisane veze bokokotorskih glagoljaša sa zadarskim područjem.

U knjizi se opisuje i snažna identifikacija stanovništva s katoličkom kraljevinom Dukljom koja je postojala na današnjem crnogorskom tlu do kraja 12. stoljeća, kad ju je osvojila pravoslavna Srbija pod kojom se provodi masovno prevjeravanje dukljanskih katolika na pravoslavlje. Nakon znanstvenih skupova usvojeni su i zaključci da hrvatsku baštinu Boke treba jače ugraditi u nastavne sadržaje pa da se u školama više uči o identitetskim obilježjima i stvaralaštvu bokeljskih Hrvata, od Bokeljske mornarice 809. preko katedrale sv. Tripuna u Kotoru do Peraške ceremonijale, Dobrotske čipke... I da, predloženo je da knjiga V. Babić "Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture" postane dio obvezne literature za obrazovanje turističkih vodiča u Crnoj Gori.

GALERIJA Svjetski poznati rodan Klepetan ima novu družicu

Leopold Bogdan Mandić
1/18

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije