S anketnom razlikom između dvije najveće političke stranke na razini statističke pogreške posve je jasno da Hrvatsku čekaju vrlo neizvjesni parlamentarni izbori i težak poslijeizborni period, u kojem nitko ne može biti siguran da će, čak i kao relativni pobjednik, uspjeti formirati parlamentarnu većinu. U fokus stoga dolaze teme poslijeizbornog koaliranja i mogućih scenarija nakon 5. srpnja, uključujući ponavljanje parlamentarnih izbora.
Kalkulacije o koalicijama
U periodu pred kampanju, koja je tek jučer službeno započela, u HDZ-u je, zbog gubitka anketne podrške, vladala prilično pesimistična atmosfera, javnosti vidljiva posebno u trenutku predstavljanja izbornog programa. Iako javno ističu kako će dobiti i ove izbore, mnogi HDZ-ovci u neslužbenim će razgovorima reći kako im je relativna pobjeda krajnje neizvjesna. Dio ih govori kako se samo nadaju da SDP kao relativni pobjednik neće uspjeti formirati Vladu. Pritom bez iznimke poručuju da velika koalicija ne dolazi u obzir te da će radije na ponovljene izbore iako su svjesni da ponovljeni izbori ne mogu donijeti bitno drukčiju situaciju. Nakon ponovljenih izbora ova bi se stranka vrlo lako mogla ponovno naći pred odlukom o velikoj koaliciji, ovoga puta bez mogućnosti da je odbiju i tako isprovociraju još jedno ponavljanje izbora. Uspiju li, pak, još jednom odnijeti relativnu izbornu pobjedu, mogućnosti koaliranja prilično su im skučene s obzirom na to da iz Mosta poručuju kako ne žele i treći put okušati sreću u koaliciji s HDZ-om, a Domovinski pokret zasad im postavlja uvjet na koji teško mogu pristati – ne žele da premijer bude Andrej Plenković. Usto, Domovinski pokret i zastupnici manjina nisu skloni jedni drugima i pitanje je bi li u kombinaciji s jednima HDZ uopće mogao računati na druge.
Koliko su uvjereni u izbornu pobjedu, SDP-ovci su pokazali listama koje je predsjednik stranke Davor Bernardić mahom popunio sebi vjernim kadrom ne mareći za nezadovoljstvo dijela članstva i stranačkih organizacija. Ako odnese relativnu pobjedu, ova stranka računa na poslijeizbornu suradnju s manjim strankama na ljevici i centru, pri čemu je dio tih stranaka i koalicija, poput Platforme Možemo, biračima unaprijed otkrio kako će podržati SDP-ovu Vladu.
VIDEO Andrej Plenković i Davor Bernardić najizgledniji kandidati za hrvatskog premijera
SDP-u pritom odgovara okrupnjavanje stranaka na ljevici, koje će pokupiti glasove birača koji su im davno okrenuli leđa i na koje teško više mogu računati. Naravno, za SDP je ključno da im takve stranke ne preotmu prevelik dio biračkog tijela jer njihova koalicija Restart za bilo kakvu ozbiljnu poslijeizbornu kombinatoriku mora osvojiti više od 60 mandata. Ne uspije li im sastaviti Vladu na ovaj način, i SDP-u preostaje da razmisli o koaliciji s HDZ-om, a da to nije isključeno nedavno je dao naslutiti Branko Grčić govoreći o mogućoj Vladi nacionalnog jedinstva u programu Večernjeg TV. Na sklapanje velike koalicije i bez ponavljanja izbora dvije velike stranke mogao bi prisiliti novi val epidemije koronavirusa koji, pokazuju novi podaci o broju oboljelih širom svijeta, nije nerealan scenarij.
Posljednja moguća poslijeizborna kombinacija manjinska je Vlada, a kada se o takvom scenariju govori, sve su oči uprte u Most, čiji se čelnici ponovo kunu da neće u koaliciju ni s HDZ-om ni s SDP-om. Iz te stranke u posljednje vrijeme stidljivo šalju signale da bi i manjinska Vlada mogla biti opcija. Nino Raspudić, nezavisni kandidat na Mostovoj listi u 2. izbornoj jedinici, nedavno je tako u programu RTL-a govorio kako su nakon izbora moguće sve kombinacije, uključujući manjinsku Vladu. Glavni tajnik Mosta Nikola Grmoja jučer je otišao korak dalje. On je u programu Hrvatskog radija najavio da će Most odmah nakon konstituiranja Sabora predložiti raspisivanje referenduma o izbornom zakonu na pitanja iz inicijative „Narod odlučuje“. One koji krenu u formiranje Vlade bez tog referenduma Most će, kaže, smatrati antidemokratskim elementima koji guše volju naroda. Nakon emisije, upitali smo ga je li to Mostov uvjet za postizborne pregovore.
– Reforma izbornog sustava majka je svih reformi i to će biti naša prva inicijativa. Tko ne digne ruku za to, nemamo što s njim razgovarati – kazao je Grmoja.
Na pitanje znači li to da bi Most, koji neće u koalicije, pregovarao o potpori manjinskoj Vladi s onima koji podrže njihov uvjet, odgovara kako je teško očekivati da će velike stranke podržati taj zahtjev jer bi to vodilo njihovu slabljenju. Večernjakov analitičar Dragan Bagić, koji već neko vrijeme manjinsku Vladu spominje kao realan scenarij, suglasan je da je riječ o zahtjevu koji SDP nikako ne bi mogao prihvatiti, ali smatra da bi ga mogao prihvatiti HDZ.
Vidljivi signali
– SDP bi vjerojatno mogao pristati na izmjene nekih dijelova izbornog zakona, no teško da bi mogao pristati na izmjene koje vode manjem broju zastupnika nacionalnih manjina i ograničavanju njihovih mandata jer bi time dugoročno ugrozili svoju poziciju. HDZ, s druge strane, od toga ne bi imao dugoročnu političku štetu i nije isključeno da bi oni mogli pristati na ovakav uvjet – uvjeren je Bagić.
Ovaj analitičar kaže kako su već dugo vidljivi signali iz Mosta da razmišlja o podršci manjinskoj vladi, ali i da izlazak s ovakvim striktnim zahtjevom znatno komplicira stvar i vodi Most k podršci eventualnoj HDZ-ovoj manjinskoj vladi.
Naravno, pristane li bilo koja od velikih stranaka na ovakav zahtjev, pitanje je koliko bi se mogli pouzdati u stabilnost tako formirane manjinske Vlade. Nitko, naime, ne može jamčiti da Most odmah nakon referenduma, ako građani podrže takve zakonske izmjene, ne bi povukao podršku Vladi i isprovocirao izbore po novim pravilima.
vidi se iz neba da žele stvoriti situaciju u kojoj će reći, nismo drugačije mogli nego velika koalicija i naravno, za to će okriviti Most.. po ne znam koji put. Ja sam glasač Mosta, i svoj glas i povjerenje dajem za njihovu autentičnost. Ako treba sto puta ponoviti izbore!