Radikalna desnica iz jugoistoka Europe izborila se za organiziranje svojevrsnog referenduma o ujednačavanju plaća u Europskoj uniji.
Europska komisija izvijestila je jučer da je registrirala europsku građansku inicijativu koja se odnosi na smanjenje razlika u plaćama i ekonomskih razlika, koja je došla od pokreta koji se naziva Wage union.
Tri mjeseca za odgovor
Iza njega stoji mađarska radikalna desna stranka Jobbik, koja je u najnovijoj akciji osigurala podršku prijateljskih pokreta iz Hrvatske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Letonije i Estonije. Riječ je o zemljama u kojima su plaće bitno niže nego na zapadu. Prihvaćanjem inicijative Jobbik ima godinu dana da skupi milijun potpisa, koji su preduvjet za daljnje političke akcije.
Europska građanska inicijativa relativno je novi oblik sudjelovanja građana u donošenju odluka i u pet godina, od kada je ta mogućnost otvorena, samo su tri grupacije uspjele skupiti više od milijun glasova za svoje ideje. Još je devet ideja u različitim fazama prikupljanja potpisa, a od 22. svibnja priključit će im se i deseta – za ujednačavanje plaća. Otkako je Hrvatska članica EU, veću je pozornost izazvala jedino inicijativa za osiguranje temeljnog dohotka za sve Europljane. I premda je u Hrvatskoj ta ideja skupila dovoljno poklonika, ona nije naišla na plodno tlo u ostalim članicama. Za razliku od Švicarske, u kojoj prikupljeni potpisi obvezuju vladu na raspisivanje referenduma, EU je tek dužan “ozbiljno razmotriti zahtjeve građana” i odgovoriti na njih u roku od tri mjeseca. Među osnivačima Wage uniona nalazi se i mladi hrvatski desničar Frano Čirko, donedavno član HČSP-a, a sad osnivač nove desne stranke Generacija obnove.
– Ako navedena inicijativa u godinu dana prikupi milijun potpisa iz barem sedam različitih država članica, Komisija će morati reagirati u roku od tri mjeseca – navodi se u jučerašnjem priopćenju iz Bruxellesa. Gábor Vona, predsjednik Jobbika, kazao je odmah da želi da se nakon “jednakosti cijena u zajedničkoj državi postigne i jednakost plaća”. Eurostatatovi podaci pokazuju da se prosječna godišnja neto plaća za samca 2015. kretala od 4 tisuće eura u Bugarskoj do 38,5 tisuća eura u Luksemburgu. Godišnja plaća samca u Mađarskoj bila je oko 8 tisuća eura, Hrvatskoj i Češkoj oko 10 tisuća eura, a u Austriji i Njemačkoj oko 30.000 eura.
Jedan prema deset
Zvonimir Savić, analitičar HGK, navodi da su razlike u plaćama ponajprije posljedica različite razine razvijenosti. Tako najrazvijenija europska zemlja ima 5,7 puta veći BDP od najnerazvijenije, a istodobno je raspon u trošku plaća jedan prema deset.
– Sigurno je da takve razlike treba smanjivati, ali bitan je način na koji se to čini. Rast plaća morao bi biti usklađen s rastom produktivnosti kako se ne bi stvarale makroekonomske neravnoteže i ugrozio gospodarski rast – navodi Savić koji vjeruje da inicijativa za ujednačavanje plaća može biti samo strateški cilj koji se želi postići, ponajprije mjerama i aktivnostima usmjerenim na razvoj gospodarske strukture zemlje.
Savić podsjeća da je trećina europskog proračuna namijenjena smanjivanju razvojnih razlika europskih regija, odakle Hrvatska do 2020. može povući 8,6 milijardi eura. Jedno od tematskih prioritetnih područja na kojima Komisija već radi jest smanjivanje razlike u plaćama, dohocima i mirovinama između spolova. Žene u prosjeku zarađuju 16% manje.
Incijativa samo za place je besmislena ako se ne prosiri na troskove zivota, poreze... i sve ostalo sto gradjani EU placaju.