U srednje škole trebao bi se uskoro uvesti novi predmet Škola i zajednica (ŠIZ). Riječ je o predmetu čiji su kurikulum izradili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, riječki Centar za studije mira i konflikata i Prva riječka hrvatska gimnazija koja je, među ostalim, i prva u Hrvatskoj krenula s pilotiranjem novog predmeta koji bi se iduće školske godine ponudio srednjoškolcima Rijeke i Zagreba.
Novi bi predmet imao u školskoj godini 70 sati, a slušali bi ga učenici drugih i trećih razreda u onim školama koje ga žele uvesti. Sam predmet, kako naglašavaju sastavljači, temelji se na postavci da je za ostvarivanje osobne i društvene dobrobiti učenika nužno razvijati znanja, vještine i stavove o važnosti povezanosti u zajednici i aktivnog djelovanja pojedinca te se stoga dijeli u tri domene – dobrobit, povezanost i djelovanje.
O svemu je o tome u studiju Večernjeg lista kod voditeljice Lane Kovačević govorio Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
VIDEO: POGLEDAJTE EMISIJU
- Učenici su pošizili za ŠIZ-om. Imaju osjećaj da rade nešto konstruktivno. Imaju osjećaj da uče premda izgleda kao da ne uče. Kad ih pitate kakav je to predmet, kažu da je to lud predmet na kojem ne moraš nositi knjige i sve ti se čini da samo razgovaraš. Radi se o jednom drugačijem pristupu građanskom odgoju i obrazovanju. Mladi ljudi u II. i III. razredu srednje škole sami odabiru problem u zajednici s kojim se žele baviti. Taj problem može biti iz 11 tema, a neke od njih su društvena (ne)jednakost, osnovna prava i demokracija. Neki od njih su specifični poput pitanje migracija i emigracija, pitanje sporta, kultura. Kad odaberu taj problem onda imaju priliku njega istražiti i čuti o njemu iz različitih aspekata. Mogu čak i predložiti rješenje tog problema u zajednici - kazao je Jokić.
Na pitanje tko će taj predmet rješavati, kazao je predmet pilotira u gradu Zagrebu i u Primorsko-goranskoj županiji te da je riječ o školama različitog profila. Ustvrdio je da je čak 48 škola u Zagrebu iskazalo zanimanje jer je još jedna škola u međuvremenu izrazila želju da se uključi.
- Gotovo 90 posto škola je iskazalo zanimanje da se proba s tim ŠIZ-om. Kad kažem probam, ne kažem da će to uspjeti. Ovakve stvari se s razlogom pilotiraju kako bi se mogle modificirati da bi učenicima to iskustvo bili kvalitetno.
Kazao je da je edukacija nastavnika već počela u Primorsko-goranskoj županiji. Napomenuo je kako je riječ o nastavnicima različitih predmeta, te da većina njih dolazi iz društveno-humanističkog područja.
- Ovdje je različita uloga nastavnika jer oni su ovdje u ulozi medijatora. Glavni naglasak je učenicima i njihovim aktivnostima - dodao je Jokić.
Priznaje da ni on ni njegovi kolege nisu očekivali ovakav interes škola.
- Zašto kažem da se bojim što će biti s učenicima? Cijeli predmet je napravljen iz perspektive učenika. Na samim učenicima je sve. Satnica je 70 sati godišnje, ali satnica se može organizirati drugačije. Ako odaberu pitanje siromaštva, oni mogu provesti primjerice tri subote u kuhinji Caritasa, a to se može brojati kao 10 sati nastave.
Naveo je u slučaju da se pokaže da predmet uspije i pokaže se dobrim za učenike, školu i zajednice da bi onda sljedeći korak bio da to postane izborni predmet.
Na pitanje kako politika reagira, ustvrdio je da za sad reagira dobro, ali i to da se on boji i pozitivnih i negativnih reakcija politike.
- Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija su za sada iskazali zanimanje za ovim predmetom, ali pozivam sve županije da se jave ukoliko ih to zanima. Nema razloga da mladi čovjek ima bolje iskustvo od nekog mladog čovjeka u Gospiću - objašnjava.
Uvođenje prijamnih ispita
- Točno se sjećam kad je to rješenje ušlo u pravilnik za vrijeme ministra Mornara. Moje mišljenje je da treba i zašto ne ući u susret školama koje imaju problema s klasifikacijom. Ne očekujem veliku navalu - smatra Jokić.
- Smatram da je dio roditelja i djece zloupotrebljavao okolnosti oko dodatnih bodova, no ne smatram da je dobro da se to odrezalo na način na koji se to učinilo. Već pozivam Ministarstvo da napravi klasifikaciju oko socijalnog statusa i zdravstvenih poteškoća - napominje ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
Komentirao je i rad ministra Radovana Fuchsa.
- Svaki ministar je imao svoje dobre elemente. Mislim da su se relativno dobro snašli unutar pandemije. Moram reći da je bila jako konstruktivna suradnja oko istraživanja i da su poslušali da škole ostanu otvorene. Jako je puno najava, pa ne bi bilo fer od mene da kažem.
Smatra da novi rektor trebao učiniti od zagrebačkog Sveučilišta iskru napretka, a da to nije bio u prethodnom mandatu.
U moje doba se taj predmet zvao Teorija i praksa samoupravnog socijalizma.