Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Njemačka tvrtka zapošljava ljude: 'Hrvatska ima odlične IT stručnjake'

Aconno je tvrtka iz Düsseldorfa, no uskoro će imati i dvije podružnice u Hrvatskoj, gdje već postoji suradnja s IT tvrtkama za izradu elektronike i za programiranje
26. rujna 2019. u 08:49 1 komentara 1055 prikaza
Boravak u Hrvatskoj M. Šimudvarac iskoristio je i za posjet Teslinoj kući i muzeju u Smiljanu
Foto: Privatni album

Njemačka tvrtka aconno otvara podružnice u Hrvatskoj te je upravo u procesu zapošljavanja ljudi. Kao IoT Solution Provider i stručnjak za IoT, aconno svojim klijentima nudi gotove Internet of Things proizvode, ali i druga rješenja skrojena prema mjeri klijenta. aconno razvija certificirani softver i hardver, prvenstveno povezive senzore te aktivno istražuje nove ultra low power tehnologije. O razvoju i daljnjim planovima kao i o razlozima otvaranja ureda u Hrvatskoj razgovarali smo s Miroslavom Šimudvarcem, suosnivačem i direktorom aconna.

Huawei Huawei Najbolji pametni mobiteli koje nitko neće kupiti

Otvarate nove urede u Hrvatskoj. Zašto? Što to Hrvatska ima, a nemaju Nijemci?

Hrvatska ima odlične razvojne inženjere, Njemačka u tom dijelu oskudijeva. Za razvoj poslovanja potrebni su stručnjaci koji istodobno razvijaju hardver i softver. Osim razvojnih inženjera, Hrvatska ima obrtnike i manja poduzeća koja su spremna odraditi poslove manjeg obujma. Primjerice, za industrijske klijente često radimo prototipove i nulte serije u količinama od 100 do 1000 komada. U Hrvatskoj nam je uvijek bilo moguće naći partnere za kućišta, brtve, limove i strojnu obradu koji uzimaju narudžbe u manjim serijama. Da nemamo tih partnera, bilo bi nam nemoguće isporučiti ključne prototipove za važne projekte. Otvaranjem ureda u blizini najvažnijih dobavljača i otvaranjem vlastite proizvodnje u Hrvatskoj znatno ćemo ubrzati procese isporuke proizvoda.

Zašto baš Zagreb i Osijek?

U Hrvatskoj svi putevi vode u Zagreb, a tu smo već od 2014., kada smo otvorili IT tvrtku za razvoj softvera. Već smo se uspješno umrežili u zagrebački IT community i doživjeli puno pozitivnih iskustava. Za vrijeme organizacije konferencija Droidcon Zagreb 2015. i 2016. uspostavili smo jako dobre odnose s FER-om, vSOM, Feritom i FiOS-om. Što se tiče Osijeka, odluka je bila organska – mi smo firma koja je u stanju jako brzo reagirati na tržište koje se neprestano mijenja. Čim smo primijetili da jako sposoban kadar dolazi iz Ferita, odlučili smo im izaći u susret i tamo otvoriti ured. Činjenica da sam i ja Slavonac sigurno je samo ubrzala donošenje te odluke.


Najavili ste zapošljavanja? Koga tražite i jeste li ih već pronašli?

Tražimo prvenstveno razvojne inženjere za elektroniku i firmware. U Osijeku smo već zaposlili suradnika koji vodi razvoj proizvoda kao i naše širenje u Hrvatskoj. U zadnja tri tjedna koje smo proveli u Zagrebu i Osijeku dobili smo veći broj prijava i vodili nekoliko intervjua. Zadovoljni smo već sada. No prijave i dalje pristižu tako da ćemo konačnu ocjenu dati za koji mjesec.

Ilustracija Uzmeš 200.000 €, vratiš 199.000 Njemačka uvodi kredite s negativnom kamatnom stopom, može li to zaživjeti u Hrvatskoj?


Zbog čega bi netko izabrao baš vašu tvrtku? Što je vaša prednost?

Atraktivni smo jer klijentu nudimo kompletno rješenje po mjeri. Za razliku od mnogih mi ne kupujemo hardver da bismo razvili softver. Mi razvijamo jedno i drugo, a to nam daje niz dodatnih mogućnosti. Nismo ograničeni, možemo se svakom klijentu potpuno prilagoditi. Radimo s novim tehnologijama, stoga smo i poželjan poslodavac, imamo zanimljive projekta. Bili smo prva tvrtka na svijetu koja je predstavila BLE 5.0 module bazirane na Nordic procesorima. Isto tako prvi smo u Hrvatskoj uspostavili komercijalnu Narrowbanda vezu. Međutim, još zanimljivije je da mi rješavamo probleme što je za svakog inženjera izazov jer može pokazati svoju kreativnost, genijalnost i originalnost. Kao rezultat tih napora nastaju nove tehnologije. Mi smo firma koja se jako malo bavi sastančenjem, a jako puno izmjenjivanjem konkretnih ideja, potom isprobavanjem u praksi na konkretnim strojevima. Naravno, i plaće su atraktivne, kao i fleksibilno radno vrijeme i svi ostali benefiti koji dolaze uz IT stručnjake.

Koliko planirate uložiti Hrvatsku i kako gledate na poslovno okruženje?

Planiramo uložiti jako puno truda kako bismo razvili dva razvojna i jedan produkcijski centar. Teško je u ovom trenutku procijeniti sveukupnu visinu investicije, no uložit ćemo koliko je potrebno za ozbiljan rast. Poslovno okruženje kako u Osijeku tako i u Zagrebu jako je dobro. Većina naših dobavljača je u krugu od 50 km od jednog od ureda, često i daleko bliže. Ove blizine znatno skraćuju razvoj novih proizvoda.


Bavite se internetom stvari, odnosno IoT-om? Što je zapravo vaš proizvod?

Naš proizvod je u svari vise zasebnih komponenti koji se zajedno uklapaju u jedno cjelokupno rješenje. Izradili smo platformu za IoT koja se sastoji od senzora i aktora, gatewaya, razvojnih pločica, programatora, kućišta, konektora i mnogo softvera. Koristeći naše proizvode, naši klijenti mogu sami sastaviti svoje rješenje za prikupljanje senzorskih podataka, poput recimo temperature ili vanjskog pritiska, vibracije motora ili magnetskih polja i, koristeći našu aplikaciju ili gateway, proslijediti te podatke u oblak gdje se onda dalje obrađuju i koriste za prediktivno održavanje ili optimizaciju procesa.
Naš softver je open source tako da klijenti svoja rješenja mogu bazirati na našim gotovim proizvodima radeći one promjene na firmwareu koje su im potrebne.

njemački umirovljenici KVALITETNIJI ŽIVOT Ni u Njemačkoj ne teče med i mlijeko; Njemica se odlučila preseliti na Balkan

Usmjereni ste na tvrtke, odnosno njihove potrebe za IoT-om, što je s ‘običnim’ malim korisnicima?

Usmjereni smo ne samo na velike tvrtke i industrijske divove nego i na srednje i male firme isto kao i na startupe i pojedince. Naša rješenja su od početka tako smišljena, da pojedini korisnici s njima mogu uz vrlo malo truda ostvariti svoje ideje. Naše proizvode možete kupiti u manjim količinama na Amazonu, eBayu i Mouseru, lako smo dostupni malim korisnicima. Kod podrške ne radimo razlike između malog korisnika i velike tvrtke. Na aconno.de imamo i dio za developere gdje svi korisnici mogu naći izvorni kod, dokumentaciju, učestala pitanja te forum za diskusiju.


Koliki je zapravo potencijal IoT-a i kada će postati mainstream?

Vrijednost IoT tržišta će 2025. biti oko 11 bilijuna dolara. Sve se češće, uz IoT, koristi i pojam IoE, internet svega. Svaki umrežen uređaj, ali i umrežene osobe su dio IoE-a. Kad će postati mainstream, ovisi o tome kako tu riječ definiramo. Ako navedemo da je svakodnevno korištenje umreženih uređaja mainstream, onda to već i danas imamo zbog mobitela i kompjutora. Pametne utičnice i žarulje su mainstream, imate ih u svakom Bauhausu i dosta ljudi koje znam privatno a da nisu stručnjaci i freakovi koriste ih svakodnevno. Smart Home hubovi, Apple Homekit, Alexa, Google Home, u Njemačkoj ih posjeduje 10 posto stanovništva, to je 8,6 milijuna uređaja. Moja mama, koja nije IT stručnjak, glasnom komandom zamoli Alexu da pošalje robotski usisavač da usiše stan zato što je jednostavno i brzo i ostavlja više vremena za druge stvari u životu. Moja djeca (5 i 7) glasnom komandom upravljaju medijima u kući, to je nešto što ih nisam morao posebno učiti jer su sučelja ovih sustava dizajnirana da budu intuitivna. Ono što je prije nekoliko godina zvučalo kao znanstvena fantastika danas je mnogima postala svakodnevica.

Tko su vam uopće konkurenti na tržištu?

Naša je ponuda vrlo jedinstvena tako da nemamo direktnog konkurenta koji nudi isto što i mi. Naravno, postoje konkurenti koji nude BLE konekcijske module ili koji su specijalizirani za gatewaye. Možete dobiti ono što mi nudimo kao gotove produkte ako kombinirate više različitih proizvođača. Naša prednost je da senzori, gatewayi i konekcijski moduli za BLE, Narrowbandu i Loru dolaze iz istog izvora i svi se proizvodi mogu kombinirati za cjelokupno rješenje.

nisu imali za kartu Otišli u Njemačku da zarade pa ih prevarili: 'Bili smo gladni i žedni'


Rekli ste nedavno da hardver proizvodite u Njemačkoj, kako to da vam Kina nije glavni proizvođač elektronike kao drugima?

Kina je jeftina kad se radi o proizvodnji velike količine elektronike, istina. U tom slučaju morate imati nekog iz tvrtke u Kini da nadgleda cijeli proces. Radili smo testno nekoliko stvari u Kini i može se postići dobra kvaliteta i cijena, ali isto tako često dolazi do glupih i skupih grešaka kod kojih onda uloženo propadne jer kineski dobavljač odbacuje svoju krivicu. Komunikacija s kineskim tvrtkama mukotrpna je i naporna. Nešto što u Njemačkoj dogovorimo u jedan ili dva dana u Kini se provlači tjednima. Često aconno izrađuje individualna rješenja u količini od 10.000 di 100.000 komada gdje je kvaliteta na prvom mjestu. Izrada elektronike u Njemačkoj u ovim količinama neznatno je skuplja, no put do gotovog proizvoda daleko je brži i gotovo bez grešaka.


Kako ocjenjujete hrvatsku IT scenu?

Hrvatska IT scena vrlo je jaka. Na primjer tvrtka Croteam iz Zagreba je svjetski poznata i njihov Serious Sam se od prve verzije do danas često spominje u njemačkim i američkim medijima kao vrhunska izvedba 1st level shootera. Domaće android tvrtke izrađuju biblioteke koje sam viđao u internacionalnim projektima, što znači da su poznate izvan granica Lijepe Naše. Od početka surađujemo s domaćim IT tvrtkama kako za izradu elektronike tako i za programiranje.


Koji će biti glavni trendovi IoT-a u sljedećih pet godina, kako će svijet izgledati?

Do 2020., po procjeni stručnjaka, na svijetu će biti 50 milijardi umreženih uređaja, tj. IoT i ne-IoT poput računala, mobitela, tableta, smart TV-a i ostalog. Do 2025. bit će 75 milijardi samo IoT uređaja, znači znatno više nego svih umreženih uređaja samo pet godina ranije. Jako će brzo doći vrijeme kad će ova tehnologija biti toliko dostupna, jednostavna i povoljna da će i najjednostavniji kućni uređaji poput žarulje ili utičnice biti umreženi i bit će vam sasvim normalno da u svako vrijeme može pristupiti svim svojim informacijama i s bilo kojeg mjesta upravljati svim svojim uređajima. Umreženost ljudi i uređaja rast će velikom brzinom. Strojno učenje i rudarenje podataka pomoći će pri rješavanju svakodnevnih problema, recimo gužvi i čepova u prometu, prepoznavanja i sprečavanja zdravstvenih rizika, optimizacije grijanja i u industriji i u domovima, optimizacije logistike i još puno toga.

VIDEO Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa:

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • samoborka:

    A što to Hrvatska nema odlično? Najbolji smo u svemu! I najljepši! Nema takvih na svijetu kao što smo mi! Samo..nekim čudom u što god kod nas pipneš..kao da si pipnuo prstom u gov..