Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Hrvati ključni u gradnji superteleskopa

Prof. dr. sc. Dijana Dominis-Prester: Dio naše grupe istraživat će galaktičke jezgre
24. lipnja 2020. u 06:20 0 komentara 369 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

U jesen 2018. godine predstavljen je LST-1, najveći Čerenkovljev ili gama-teleskop na svijetu. Takvi su se teleskopi stvarali da se promatra određeno polje visokih energija. Konkretno i najjednostavnije rečeno, to znači da takav teleskop može osjetiti objekte (ili tijela) iznimno duboko u svemiru. LST-1 dio je poretka od četiri teleskopa slične veličine smještena na kanarskom otoku La Palma. U Čileu se nalaze još četiri takva teleskopa.

Uspješan početak Najsnažniji teleskop u čijim konstrukciji i radu sudjeluju i hrvatski znanstvenici dao prve rezultate

Jedite sve vrste namirnica

Uz njih je i cijeli red teleskopa s antenama manjeg promjera, sveukupno stotinu prije konstruiranih gama-teleskopa, što Cherenkov Telescope Array čini najmoćnijim teleskopskim sustavom. U siječnju i veljači, pak, nastavljeno je s LST-1 mjerenjima kada je tijekom svega 11 sati opažanja precizno izmjerena pulsna emisija gama-zračenja iz maglice Rakovice. Opažena je neutronska zvijezda u njenu središtu. LST-1 motrio je dakle pulsar, brzorotirajuću neutronsku zvijezdu, s vrlo jakim magnetskim poljima koja zrači svjetlost u obliku dvaju snopova duž magnetskih polova. Unatoč dugogodišnjim opažanjima različitim sustavima Čerenkovljevih teleskopa, do sad su samo četiri pulsara otkrivena u području visokoenergijskog gama-zračenja. Hrvatska je jedna od 11 država kolaboracije LST-CTA u kojoj djeluje više od 200 znanstvenika.

Zvijezda ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE Otkrivena najveća zvijezda u svemiru: Samo njezino postojanje srušilo je nekoliko znanstvenih teorija

Hrvatski konzorcij u LST-CTA sačinjen je od znanstvenika i doktoranada iz Rijeke, Splita, Zagreba i Osijeka. Hrvatska grupa aktivno sudjeluje u izgradnji i puštanju u pogon teleskopa LST-1. Znanstvenici s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci Saša Mićanović, Tomislav Terzić i Dijana Dominis Prester te Dario Hrupec s Odjela za fiziku Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku izradili su računalne simulacije nužne za dizajn, testiranje i analizu opaženih podataka, koristeći superračunalo “Bura” Sveučilišta u Rijeci. Hrvatska je grupa odgovorna za sustav za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa, koji je dizajniran, razvijen i testiran na FESB-u u Splitu. Dizajnu kućišta ovog sustava doprinio je Saša Zelenika s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci skupa sa svojim doktorandima.

 | Autor : Goran Kovacic/PIXSELL Foto: Goran Kovacic/PIXSELL 16.10.2018., Rijeka - Dr. Dijana Dominis Prester. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

– Velika je stvar za Hrvatsku što smo dobili priliku sudjelovati u ovakvom velikom i važnom međunarodnom projektu kao što je izrada najvećeg i najosjetljivijeg teleskopa na svijetu za istraživanje gama-zračenja iz svemira. U međuvremenu, u rad smo uključili i nove doktorande Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Zagrebu. Oni sad uče složenu analizu podataka izmjerenih LST-om koji je pokazao zavidne performanse.

Promjer zrcala 23 metra

Dio hrvatske grupe iz Rijeke i Osijeka fokusirat će se na istraživanje udaljenih aktivnih galaktičkih jezgri, supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, a dio grupe iz Splita nastavlja razvoj sustava za precizno pozicioniranje teleskopa i za preostale teleskope LST koji će se pridružiti budućem nizu CTA, rekla nam je prof. dr. sc. Dijana Dominis-Prester, naša ugledna astrofizičarka sa Sveučilišta u Rijeci koja je predstavnica Hrvatske u upravnom odboru kolaboracije LST-CTA.

Najvećo gama teleskop Najveći gama-teleskop Hrvatska uz moćne sile istražuje tajne svemira

– Posebno bih izdvojio doprinos doktoranda Darka Zarića koji je dizajnirao, razvio i testirao na FESB-u u Splitu sustav za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa, a trenutačno se pod njegovim vodstvom sustav fino podešava i kalibrira kako bi se ostvarila zahtjevna preciznost usmjerenosti koja do sada nije postignuta ovakvim tipom teleskopa goleme veličine zrcala (promjer 23 m) gotovo dva puta veće od do sada sagrađenih. Iskoristio bih priliku zahvaliti upravi FESB-a, koja je pridonijela da i Hrvatska bude među i zemljama koja su doprinijele dizajnu i gradnji toga vrlo kompleksnog teleskop – rekao nam je prof. dr. sc. Nikola Godinović. •

Zlatko Dalić
Pljušte čestitke
Prepoznajete li ga? Danas slavi 54. rođendan, a Hrvatskoj je donio neizmjernu sreću
HEINEKEN Hrvatska
UTJECAJ KRIZE
Kafići su i dalje omiljena mjesta za druženje, a evo kako na izazove pandemije gledaju hrvatski ugostitelji
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.