Jedan od najpoznatijih televizijskih voditelja Ilija Jandrić nakon odlaska s N1 televizije uskoro kreće s novim projektom. Gledat ćemo ga na VečernjiTV i PoslovniTV u noovj emisiji u kojoj će intervuirati uspješne poslovne ljude. Prva emisija na rasporedu je večeras od 20 sati.
Nakon N1 uskoro na našim platformama krećete s novom emisijom. Kako će se emisija zvati i koja joj je koncepcija? Riječ je o podcastu za VečernjiTV i PoslovniTV u kojem ću intervjuirati uspješne poslovne ljude, inovatore, ekonomske stručnjake. Cilj je da s njima razgovaram kako o aktualnim temama iz njihovog posla tako i o općoj ekonomskoj situaciji, ali i da se prisjete svojih početaka, uspona i padova. Zvat će se „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“.
Tko je prvi gost i o čemu ćete pričati? Gost prve emisije bio je pionir IT industrije u Hrvatskoj osnivač i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović. Komentirao je aktualne teme poput inflacije i bojkota trgovina, uvjete poslovanja u Hrvatskoj, kibernetičke napade, razvoj umjetne inteligencije, ali i govorio o svojim poslovnim neuspjesima, otkrio kako bira najbliže suradnike te kako se odmara od posla.
Imate li već u planu i druge goste koje biste zvali? Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić poslao mi je popis s 51 gostom kao neki prijedlog ili listu želja, sve su to redom uspješni poslovni ljudi. Već vidim da bi glavni problem mogao biti da oni pronađu sat vremena slobodno u svojim natrpanim rasporedima, ali kad jednom počne projekt mislim da će ih biti lakše dogovoriti. Riječ je o multimedijskom projektu jer bi se objavljivao i video na portalu i članak u novinama.
Koliko je danas u Hrvatskoj izazovno biti uspješan poslovni čovjek? Je li to lakše ili teže nego u inozemstvu? Ne bih rekao da sam prava osoba za ovo pitanje, ali pitat ću svoje goste. U svojoj 30 godina dugoj novinarskoj karijeri uvijek sam radio za neki veći medij tako da nisam imao poduzetnička iskustva. S te strane se i veselim ovom podcastu jer ću nešto i naučiti od svojih gostiju, a mislim da će moja pitanja biti razumljiva široj publici jer ne dolazim iz uskog kruga poslovnog svijeta.
Kako gledate na aktualnu ekonomsku situaciju u zemlji i prosvjede protiv trgovačkih lanaca? Čini mi se da nije isto svakome i da se u našem društvu sve više vide razlike između bogatih i siromašnih, srednja klasa nestaje. Ja živim od plaće do plaće, a stan u kojem živim je pod hipotekom banke kojoj još 11 godina moram otplaćivati kredit. Netko drugi iznajmljuje pet takvih stanova i nema nikakvih financijskih poteškoća. Inflacija je strašno srušila životni standard nas koji ne radimo u javnim službama i kojima plaće nisu rasle po pet-šest godina. Stoga apsolutno razumijem nezadovoljstvo građana i bojkot trgovina jer teško je shvatiti zašto su neki proizvodi toliko poskupjeli. Iznenadio sam se nedavno kad sam paketić papirnatih maramica platio 60 centi. Godinama je cijena bila 1 kuna, a sad je 4,5 kune. Govorimo o poskupljenju od 350 posto!? Volio bih vidjeti argumente za to. S druge strane, znam da nije sve samo do trgovaca nego dosta i do vladine politike. Ne proizvodimo dovoljno hrane, u poljoprivredi se poticaji dijele na pogrešan način, ne kontrolira se što i koliko proizvodi onaj tko je dobio poticaje. Rezultat toga je da uvozimo većinu hrane.
Radili ste u tiskanim medijima, na radiju i na televiziji. Koji od njih je najbolji vama osobno? Ma ja sam medijski ovisnik i sve medije volim. Najmanje sam radio za novine, ali ih redovito čitam. Ne mogu zamisliti jutro, a da ne pročitam barem jedan dnevni list, a najčešće dva. Radio je bio moj prvi medij pa kao i prva ljubav sjećanja su lijepa i romantizirana, otišao sam s radija daleke 2002. godine. Preostalih dvadesetak godina obilježila je televizija i to uglavnom ozbiljno informativno-političko novinarstvo. Sad mi se čini dobar trenutak za promjenu i sinergiju svih tih iskustava, a podcast pruža takvu mogućnost.
Kako vidite budućnost medija? Jesu li klasični mediji u opasnosti zbog društvenih mreža i streaming servisa? To je posve jasno kad pratite istraživanja gledanosti. Televiziju na onaj klasičan način u smislu da gledaju ono što se u tom trenutku emitira prate još gotovo samo umirovljenici. Svi ostali već su prešli na TV na zahtjev, streaming servise i platforme. Posebna priča su mladi, takozvane generacije Z i alfa koje su odrasle s mobitelima u rukama, za njih je televizor uređaj za muzej. To ipak ne znači kraj klasičnih medija nego se i oni pokušavaju prilagoditi mlađoj publici. Neke stvari će se uvijek gledati na televiziji – sportska prvenstva, olimpijske igre pa i izvanredne vijesti kao kad se dogodi neka nesreća, potres, požar... No kad je riječ o filmovima, serijama, zabavnom programu – to već sad ljudi gledaju na zahtjev, odnosno naknadno.
Nedavno ste na Facebooku imali zanimljiv status u kojem ste napisali kako mladi danas uopće ne prate medije, nego se informiraju većinom na TikToku. Što mislite zašto je to tako? Kako ih se može zainteresirati za svijet oko njih? To je upravo ovo što sam gore spomenuo – odrasli su uz mobitele. Pitao sam pedesetak studenata odnosa s javnošću koliko ih gleda televiziju, pozitivno je odgovorilo njih manje od deset, a i oni je gledaju rijetko. To je generacija koja slabo čita knjige, vole videoigrice i kratke sadržaje, za nešto duže od dvije minute nemaju koncentraciju. Zato su razni influenseri na TikToku toliko uspješni. I nije mi to problem ako se tako zabavljaju, problem je ako se na isti način i informiraju o svijetu oko sebe jer se onda otvara velik prostor za dezinformacije, lažne vijesti pa i hibridne ratove. Neki mediji se prilagođavaju tome, imaju svoje kanale na društvenim mrežama, kratke informacije, no mislim da to nije dovoljno. Na to pitanje treba pronaći odgovor zajedno s mladima, treba ih slušati i čuti i ponuditi im ono što će ih zainteresirati, a da ujedno dobiju potrebnu informaciju o svijetu u kojem žive.
VIDEO: Pobjednica Supertalenta o inauguraciji: 'Tata mi je rekao da je predsjednik osobno pitao...'
