Iako u Hrvatskoj ne postoji velik broj zmija otrovnica, susret s njima nije nemoguć. Tri vrste otrovnica koje obitavaju na hrvatskom području su poskok, riđovka i planinski žutokrug. Bez obzira na to, novo istraživanje pokazalo je da određeni poslovi i uvjeti u kojima ljudi rade mogu znatno povećati rizik od ugriza, posebno za one koji većinu vremena provode na otvorenom, poput poljoprivrednika i građevinskih radnika. Veći rizik postoji i tijekom kišnog razdoblja te u večernjim i noćnim satima.
Znanstvenici iz Indije analizirali su podatke iz 142 studije koje su obuhvatile više od 200.000 slučajeva ugriza zmija zabilježenih diljem svijeta. Podaci su prikupljani tijekom više desetljeća, a najstariji među njima sežu sve do 19. stoljeća. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojim se okolnostima ugrizi najčešće događaju i koje su skupine ljudi zbog svojih životnih i radnih uvjeta posebno izložene. Pokazalo se da je posao jedan od važnijih čimbenika rizika. Gotovo 70 posto zabilježenih ugriza dogodilo se tijekom rada na otvorenom, pri čemu se posebno izdvajaju poljoprivreda i građevinarstvo.
Opasnost raste i u razdobljima obilnijih kiša te predvečer i tijekom prvih sati noći, kada ljudi češće dolaze u kontakt sa zmijama. Na učestalost ugriza utječe i kvaliteta života, odnosno životni uvjeti. Istraživanje je povezalo veći broj slučajeva s nedostatkom odgovarajuće obuće, slabije zaštićenim kućama i manjom dostupnošću zdravstvenih informacija. Ljudi koji žive u siromašnijim ruralnim područjima često su istodobno više izloženi zmijama i udaljeniji od zdravstvenih ustanova u kojima mogu dobiti odgovarajuću pomoć.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zmije godišnje ugrizu oko 5,4 milijuna ljudi, a između 1,8 i 2,7 milijuna slučajeva završi otrovanjem. Procjenjuje se da od posljedica zmijskih ugriza svake godine umire između 81.410 i 137.880 ljudi, dok stotine tisuća preživjelih zadobiju trajne posljedice, uključujući različite oblike invaliditeta. „Zmijski ugrizi nisu slučajni, već su predvidljivo povezani s nizom okolišnih i društveno ekonomskih čimbenika“, rekao je Chandrashekar Janakiram, jedan od autora istraživanja, naglašavajući da se rizik može povezati s načinom života, vrstom posla i uvjetima u kojima ljudi svakodnevno borave. Autori studije smatraju da problem nije moguće riješiti samo liječenjem nakon ugriza, već je potrebno smanjiti broj opasnih susreta prije nego što do njih uopće dođe. To uključuje bolju zaštitu ljudi na radnim mjestima, sigurnije stambene uvjete, edukaciju stanovništva i lakši pristup zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima.
„Ne možete taj jaz riješiti samo protuotrovom jer se protuotrov nalazi na pogrešnom kraju problema“, rekao je jedan od autora istraživanja dr. Jaideep Menon, ističući da ljudi koji su najviše izloženi zmijama često žive i rade najdalje od bolnica koje im mogu pružiti odgovarajuće liječenje. Istraživači upozoravaju da dostupni podaci imaju određena ograničenja jer je velik dio istraživanja proveden u Južnoj Aziji, dok okolnosti pojedinih ugriza nisu uvijek bilježene na jednak način. Buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti veći broj regija i prikupiti detaljnije podatke kako bi se dobila potpunija slika o tome gdje i zašto ljudi najčešće dolaze u opasnost od zmijskog ugriza.
Rezultati istraživanja pokazuju da prevencija ima važnu ulogu u smanjenju rizika, posebno među ljudima koji svakodnevno rade na otvorenom. Odgovarajuća obuća i zaštitna oprema, sigurnije kuće, bolja informiranost i dostupnija zdravstvena pomoć mogli bi značajno smanjiti broj teških posljedica zmijskih ugriza.
FOTO Ovo su najduže zmije na svijetu: U Hrvatskoj imamo jednu koja naraste do 2,6 metara
Otvori KEKS Pay
Jel se dobi i nekaj nofcih za ovakšna testiranja ?