S temperaturama koje ne padaju, milijuni ljudi izloženi su povećanom riziku od dehidracije, toplinskog udara i pojačane osjetljivosti na sunčevu svjetlost. Dok za većinu prognoza znači uživanje na otvorenom uz hladno piće, visoke temperature ne dolaze bez zdravstvenih upozorenja. Zdravstvene vlasti redovito izdaju podsjetnike za sve koji uzimaju određene lijekove na recept ili one dostupne u slobodnoj prodaji, naglašavajući da se terapija nipošto ne smije prekidati na svoju ruku, prenosi LADBible.
"Neki uobičajeno korišteni lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da ostane hidrirano, regulira temperaturu ili se zaštiti od izlaganja suncu", izjavila je glavna direktorica za sigurnost u MHRA, dr. Alison Cave. Prema njezinim riječima, osobe koje uzimaju određene skupine lijekova trebaju biti posebno oprezne tijekom nadolazećih vrućina. Mehanizmi kojima lijekovi povećavaju rizik su različiti: neki potiču izlučivanje tekućine, drugi utječu na dio mozga zadužen za termoregulaciju, a treći smanjuju osjećaj žeđi ili sposobnost znojenja, ključnog mehanizma za hlađenje tijela.
Među najrizičnijim lijekovima su diuretici, poznati i kao "tablete za izmokravanje", koji se često propisuju za pomoć bubrezima u izlučivanju viška soli i vode. Iako snižavaju krvni tlak i pomažu osobama sa srčanim problemima, povećani gubitak tekućine čini dehidraciju znatno izglednijom, što je opasnost kojoj je tijelo ionako izloženo tijekom toplinskog vala. Sličan oprez potreban je i kod drugih lijekova za snižavanje krvnog tlaka, poput beta-blokatora, koji mogu usporiti rad srca i otežati prilagodbu krvožilnog sustava na visoke temperature.
Također, lijekovi koji se koriste za liječenje mentalnih stanja poput depresije, anksioznosti i psihoze, kao što su antidepresivi i antipsihotici, mogu dovesti do poteškoća u regulaciji tjelesne temperature. Ovi lijekovi utječu na hipotalamus u mozgu, centar za termoregulaciju, što može uzrokovati i pojačano znojenje i dodatno ubrzati dehidraciju. U ekstremnim slučajevima, to može dovesti do razvoja toplinskog udara. Uobičajeno propisani antidepresivi uključuju SSRI lijekove kao što su sertralin, citalopram ili fluoksetin, dok u rizične antipsihotike spadaju olanzapin, klozapin, kvetiapin i risperidon.
Osim rizika od dehidracije i pregrijavanja, mnogi lijekovi mogu uzrokovati i fotosenzitivnost, stanje u kojem koža postaje izrazito osjetljiva na sunčeve zrake, što povećava rizik od opeklina. U ovu skupinu spadaju određeni često propisivani antibiotici, poput doksiciklina i tetraciklina, koji se koriste za liječenje većine bakterijskih infekcija. Popis se nastavlja s lijekovima za akne, kao što su izotretinoin i lokalni retinoidi, te antifungalnim lijekovima poput vorikonazola. Oprez je potreban i kod antireumatika koji modificiraju bolest (DMARD), poput metotreksata i azatioprina, koji se često koriste za liječenje reumatoidnog artritisa i lupusa. Čak i neki lijekovi koji se mogu nabaviti bez recepta, poput inhibitora protonske pumpe (PPI) za liječenje refluksa kiseline i žgaravice te lijekova protiv bolova kao što su ibuprofen i naproksen, mogu povećati rizik od osjetljivosti na sunce.
Prepoznajte simptome na vrijeme
Ključno je na vrijeme uočiti znakove koje tijelo šalje. Prema preporukama zdravstvenih službi, simptomi toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara na koje treba obratiti pozornost uključuju umor, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu ili povraćanje, prekomjerno znojenje uz blijedu i ljepljivu kožu, grčeve u rukama, nogama i trbuhu te osjećaj jake žeđi i razdražljivosti. Ako se tijelo ne uspije ohladiti unutar 30 minuta, to može biti znak toplinskog udara, ozbiljnog medicinskog stanja koje zahtijeva hitnu intervenciju. Simptomi toplinskog udara uključuju vrlo visoku temperaturu, vruću kožu bez znojenja, ubrzano disanje i rad srca, zbunjenost, nemir, a u najtežim slučajevima napadaje i gubitak svijesti.
Za sve koji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija, dr. Cave preporučuje jednostavne, ali učinkovite mjere. Najvažnije je ostati hidriran redovitim unosom tekućine, izbjegavati boravak na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana, obično između 10 i 17 sati, te koristiti zaštitnu odjeću, pokrivala za glavu i kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom. Stručnjaci posebno naglašavaju da pacijenti ne bi smjeli samoinicijativno prekidati ili mijenjati svoju terapiju, već se o eventualnim prilagodbama trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom "Jednostavne mjere opreza mogu napraviti značajnu razliku", zaključila je dr. Cave.
Riješite se glavobolje bez lijekova - ovo su provjerene prirodne metode koje možete isprobati već sada!
Otvori KEKS Pay
