Nedavna studija donosi ohrabrujuće vijesti za sve starije osobe zabrinute zbog demencije, bolesti koja pogađa sve veći broj ljudi kako se životni vijek produljuje. Istraživački tim sa Sveučilišta Monash u Australiji analizirao je podatke više od 10.800 odraslih osoba starijih od 70 godina i došao do zapanjujućih zaključaka. Njihovi rezultati, objavljeni u stručnim časopisima, pokazali su da su pojedinci koji su slušali glazbu gotovo svaki dan imali čak 39 posto manju vjerojatnost za razvoj demencije u usporedbi s onima koji su glazbu slušali samo povremeno, rijetko ili nikada. Osim toga, kod čestih slušatelja glazbe zabilježena je 17 posto niža stopa kognitivnog oštećenja, kao i sveukupno bolji rezultati na kognitivnim testovima te značajno bolje epizodno pamćenje, koje koristimo za prisjećanje specifičnih svakodnevnih događaja, prenosi HuffPost.
Istraživanje je pokazalo da aktivno bavljenje glazbom donosi još veće koristi. Naime, sviranje instrumenta, što uključuje i pjevanje, povezano je sa smanjenjem rizika od demencije za impresivnih 35 posto. Najbolje rezultate postigli su oni koji su kombinirali obje aktivnosti. Pojedinci koji su redovito i slušali i aktivno se bavili glazbom imali su 33 posto manji rizik od demencije te 22 posto manji rizik od razvoja kognitivnog oštećenja. Za starije osobe koje se suočavaju sa strahom od demencije, bolesti koja globalno pogađa oko 55 milijuna ljudi, uključivanje glazbe u svakodnevnu rutinu predstavlja jednostavan i ugodan način za ublažavanje te tjeskobe, bez potrebe za velikim naporom ili ulaganjem.
Iako je ova tema još uvijek relativno nedovoljno istražena, autorice studije imaju nekoliko hipoteza o tome zašto glazba ima tako snažan stimulativni učinak na mozak, a te hipoteze podupiru i ranija istraživanja. "Znamo da slušanje glazbe istovremeno angažira više područja mozga, djelujući kao potpuna vježba za mozak", izjavila je Emma Jaffa, studentica biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Monash koja je studiju provela zajedno s Joanne Ryan, profesoricom biološke neuropsihijatrije. "Prethodne studije pokazuju da glazba poboljšava brzinu obrade informacija, jezične vještine, pamćenje i koordinaciju. Osim toga, često uključuje druženje s drugima, što dodatno pomaže u zaštiti zdravlja mozga", dodala je. Za Jaffu, koja je i sama basistica i pjevačica, ovi su nalazi bili od posebnog interesa, jer spajaju njezinu strast prema glazbi s mogućnošću pružanja praktičnih i korisnih savjeta ljudima.
Unatoč jasnim rezultatima, studija je otvorila i neka nova pitanja koja tek treba istražiti. Jaffa kaže kako je najčešće pitaju jesu li neki glazbeni žanrovi korisniji od drugih, odnosno je li za poboljšanje kognitivnih funkcija bolje slušati Coltranea ili Claptona. Iako trenutno nema odgovor na to pitanje jer sudionici nisu bili ispitani o vrsti glazbe koju slušaju, ističe da je to svakako nešto što želi istražiti u budućnosti. Drugo otvoreno pitanje je ima li slušanje glazbe sličan zaštitni učinak i kod osoba mlađih od 70 godina. Nije iznenađujuće što znanstvenici poput Ryan i Jaffe istražuju ovu temu, s obzirom na to koliko simptomi demencije mogu biti razorni, uključujući poteškoće s govorom, gubitak pamćenja, promjene raspoloženja i probleme s obavljanjem svakodnevnih zadataka.
Glazba je, čini se, samo jedan dio šire slagalice prevencije demencije. Stručnjaci sve više naglašavaju važnost cjelovitog pristupa koji uključuje kombinaciju tjelesne aktivnosti, mentalne stimulacije i zdravih životnih navika. Izvješće ugledne Lancetove komisije identificiralo je čak 14 promjenjivih faktora rizika koji su povezani s oko 40 posto svih slučajeva demencije. Među njima su, uz tjelesnu neaktivnost, i visoki krvni tlak, pušenje, pretilost, dijabetes, prekomjerna konzumacija alkohola, ali i socijalna izolacija, gubitak sluha i vida te niža razina obrazovanja. To znači da značajan dio rizika možemo kontrolirati vlastitim odlukama i navikama.
Druge studije potvrđuju važnost aktivnog načina života. Istraživanje objavljeno u časopisu PLoS One otkrilo je da redovita tjelovježba od oko 150 minuta tjedno smanjuje rizik od demencije za 25 posto. Istovremeno, upozorava se da dugotrajno sjedenje, osam ili više sati dnevno, povećava rizik za čak 27 posto. Čak i male promjene, poput "aktivnog putovanja", odnosno pješačenja ili vožnje biciklom umjesto korištenja automobila, mogu smanjiti rizik i do 40 posto. Uz tjelesnu, ključna je i mentalna aktivnost. Aktivnosti poput čitanja knjiga, rješavanja zagonetki ili učenja novih vještina imaju zaštitni učinak, za razliku od pasivnog sjedenja pred televizorom koje nije pokazalo iste koristi. Na kraju, stručnjaci ističu i važnost kvalitetnog sna, pri čemu je idealno trajanje između sedam i osam sati, kao i uravnotežene prehrane, poput mediteranske, te održavanja čvrstih društvenih veza. Sve ove navike, u kombinaciji s uživanjem u glazbi, čine snažan štit za očuvanje zdravlja mozga duboko u starosti.
Ovih pet namirnica dobro je za žene u menopauzi, a mogu spriječiti i demenciju
Otvori KEKS Pay
