Jutra su za mnoge utrka s vremenom. Između spremanja za posao, odgovaranja na prve poruke, pripremanja djece za školu i traženja stvari koje su nekako nestale preko noći, kvalitetan doručak lako završi na posljednjem mjestu prioriteta. Kada napokon stignemo nešto pojesti, izbor često pada na jaja, pecivo ili nešto što možemo uzeti usput. No stručnjaci upozoravaju da ono što redovito jedemo dugoročno može imati znatno veću važnost od samog utaživanja jutarnje gladi. A jedan američki onkolog posebno izdvaja vrlo običnu namirnicu koju mnogi već imaju u kuhinji. Riječ je o zobenim pahuljicama, otkriva Yahoo Health.
Dr. Andre Goy, onkolog i liječnik iz John Theurer Cancer Centera pri Hackensack Meridian Healthu, za Parade je zob opisao kao iznimno vrijedan izvor prehrambenih vlakana. Upravo je dovoljan unos vlakana jedan od razloga zbog kojih se cjelovite žitarice povezuju s boljim zdravljem probavnog sustava i manjim rizikom od nekih kroničnih bolesti. To, naravno, ne znači da zdjelica zobene kaše može spriječiti rak niti da postoji pojedinačna namirnica koja pruža takvu zaštitu. Rizik od raka ovisi o brojnim čimbenicima, od genetike i dobi do pušenja, alkohola, tjelesne aktivnosti, tjelesne mase i cjelokupnog načina prehrane. Ipak, prehrana bogata cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem i drugim izvorima vlakana uklapa se u obrasce prehrane koji se preporučuju za očuvanje dugoročnog zdravlja.
Za razliku od jako prerađenih žitarica, zob sadrži složene ugljikohidrate i značajnu količinu vlakana, uključujući topljiva vlakna. Vlakna imaju važnu ulogu i u crijevima jer služe kao hrana dijelu korisnih bakterija koje čine naš crijevni mikrobiom. Njihovom razgradnjom mogu nastati kratkolančane masne kiseline, spojevi koji sudjeluju u brojnim procesima važnima za zdravlje crijeva i organizma. Zobena kaša ujedno je jednostavan način da već na početku dana povećamo unos vlakana, kojih u prehrani mnogih ljudi nema dovoljno.
Velika joj je prednost i to što osnovnu zdjelicu možemo svakoga jutra pripremiti drugačije. Borovnice, maline, kupine ili jagode jedan su od najjednostavnijih dodataka zobenoj kaši. Osim vlakana, voće osigurava vitamine i različite biljne spojeve, uključujući antioksidanse. Dr. Goy posebno ističe bobičasto voće zbog antioksidansa, koji sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnih oštećenja. Umjesto zaslađenih preljeva i velikih količina šećera, svježe ili smrznuto voće zato može biti puno bolji način da zobena kaša postane slađa. U zob se mogu dodati orasi, bademi, chia sjemenke ili druge sjemenke. Tako doručak dobiva dodatna vlakna, biljne proteine i nezasićene masnoće, a postaje i zasitniji.
Orašasti plodovi i sjemenke sadrže čitav niz hranjivih i bioaktivnih tvari pa ih je korisnije promatrati kao dio raznolike prehrane nego kao pojedinačnu ''namirnicu protiv raka''. Mala šaka orašastih plodova ili žlica sjemenki sasvim su dovoljne da običnu kašu učine nutritivno bogatijom.
Zobena kaša nije jedina mogućnost. Dr. Goy kao alternativu prerađenim mesnim proizvodima koji se često jedu za doručak predlaže biljne izvore proteina, primjerice tofu. Tofu sadrži kvalitetne biljne proteine i izoflavone, prirodne biljne spojeve koji se intenzivno istražuju zbog mogućih učinaka na zdravlje. U slanu verziju doručka može se dodati i špinat, koji među ostalim sadrži folat.
Znate li gdje trebate tražiti vrganje? Ovo su četiri mjesta na kojima najčešće rastu