Na zagrebačkom Županijskom sudu počelo je ročište na kojem se treba odlučiti je li štrajk legalan. Prvo se odlučuje o tužbi Zagrebačkog holdinga protiv tri sindikata u vezi sa štrajkom Čistoće. Tužitelj traži zabranu štrajka za koji tvrdi da je nelegalan i traže donošenje privremene mjere. Stranke su ostale kod navoda iz svoje tužbe odnosno odgovora na tužbu, s tim da su predstavnici sindikata predložili da se po potrebi saslušaju šefovi sindikata.
Obrazlažući zašto smatraju da je štrajk nelegalan, predstavnik Holdinga kaže da su nakon isteka postojećeg kolektivnog ugovora poslodavac i sindikati 29. srpnja 2026. potpisali sporazum u kojem stoji da se sva prava iz kolektivnog ugovora koji je istekao i dalje primjenjuju u cijelosti do sklapanja novog odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. Pojašnjava da, ako se kolektivni ugovor iz svibnja 2025 još primjenjuju, onda se primjenjuju i odredbe o socijalnom miru.
Kaže i da smatra da su ostvarene pretpostavke za izdavanje privremene mjere zabrane štrajka jer je vjerojatnim učinjeno da bi se time spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti ugrožavanju zdravlja građana, prometnim rizicima i nepristupanjem kritičnoj infrastrukturi.
Predstavnici sindikata kažu da je bit spora pitanje postoji li nakon isteka kolektivnog ugovora obveza čuvanja socijalnog mira. Istaknuli su i da je bitno da se ne ograniči pravo na štrajk te da je Čistoća samoinicijativno organizirala nužne poslove. Kazao je da su oni na teren poslali 20 kamiona te tvrdi da je poslodavac natrag vratio devet kao nepotrebne. Kažu i da to što nema popisa nužnih poslova, ne znači da je štrajk nezakonit.
Smatraju i da štrajk nije preuranjen jer Zakon o radu nigdje ne spominje nametanje obveze sindikatima da sklope sporazum o tome. Po njima, poslodavac je tom pitanju postupio površno jer im je popis nužnih poslova poslao sedam dan prije mirenja. Tvrde i da je poslodavac tu proceduru mogao početi lani u svibnju, kada je sklopljen sada već istekli kolektivni ugovor. Holding to, kažu, nije napravio, već su s tim radnjama počeli tjedan dana prije okončanja mirenja pa, zbog toga, smatraju da krivnja za to ne leži na sindikatima. Predstavnici sindikata traže da se zahtjev Holdinga za zabranom štrajka odbaci. Kažu i da prethodno donošenje odluke o nužnim poslovima nije uvjet za zakonitost štrajka jer tvrde da to nigdje u zakonu ne piše.
Sud je odlučio odbiti prijedlog o saslušanju predloženih svjedoka. Sud je odbio i prijedlog Holdinga za određivanjem privremene mjere. Unatoč tome što je tužitelj dokazao načelno tvrdnje, nije konkretizirao kako bi nastala šteta, a objava presude zakazana je za sutra u 10.30.
Nakon Holdinga, na red je došao i ZET jer na zagrebačkom Županijskom sudu počinje ročište na kojem se treba odlučiti je li i štrajk ZET-a legalan. I u tom slučaju se traži privremena mjera zabrane štrajka do odluke suda o zakonitosti štrajka. U spis je, neposredno prije početka rasprave, zaprimljen podnesak Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a te Sindikata autobusnog tramvajskog prometa Hrvatska.
Predstavnik ZET-a ustvrdio je da u starom kolektivnom ugovoru iz 2023. piše da se do novog primjenjuju sve odredbe starog. Smatraju da, s obzirom na to da je on još na snazi, znači da se do potpisivanja novog kolektivnog ugovora stranke obvezuju na socijalni mir, što bi, po tumačenju ZET-a, značilo da su se sindikati dužni toga pridržavati jer se odredbe isteklog kolektivnog ugovora, kako tvrde, u cijelosti primjenjuju. Predstavnik ZET-a naveo je i da je imenovano Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora u kojem su i sindikati. Smatra i da sindikati nisu mogli početi sa štrajkom prije nego što su utvrđeni poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Sudu su dostavili i sudske presude iz kojih proizlazi da se time ne onemogućava štrajk, ali se odgađa njegov početak. Predstavnik ZET-a je naveo da je propisivanje nužnih poslova u zakonu bespredmetno ako sindikati mogu početi štrajk bez njihova određivanja.
Predstavnik ZET-a naveo je i kako smatra da je vjerojatnim učinio pretpostavku nastanka nenadoknadive štete zbog nastanka ozbiljnih poremećaja redovitog odvijanja javnog prijevoza kojeg smo, kako je kazao, svi svjedoci i koji je pogodio velik broj građana koji o njemu ovise.
Predstavnici sindikata ističu da je pravno neosnovana tvrdnja ZET-a da su se sindikati obvezni držati tzv. klauzule socijalnog mira nakon isteka starog kolektivnog ugovora. Pojašnjavaju da Zakon o radu definira da, po isteku starog kolektivnog ugovora, vrijedi samo dio njega koji se odnosi na plaće, radno vrijeme, dodatke. Dodaju da bi, kada bi se i nakon isteka kolektivnog ugovora nastavile njegove obligatorne odredbe, to značilo da bi poslodavac trajno mogao spriječiti sindikate u njihovu pravu da organiziraju i provedu štrajk. Smatraju i da Zakon o radu ne propisuje da se prije štrajka mora utvrditi popis poslova koji se ne smiju prekidati pa smatraju da nije točna ni tvrdnja da je štrajk nezakonit.
Kažu i da im je ZET popis nužnih poslova predao 10. rujna 2026., odnosno zadnjeg dana mirenja pa smatraju da je ZET taj postupak mogao pokrenuti i kada je 2023. potpisao stari kolektivni ugovor. Predstavnici sindikata kažu i da ZET sada nepostojanje popisa nužnih poslova pokušava prebaciti na sindikate, a tvrde da sindikati nisu dužni prihvatiti popis nužnih poslova koje im poslodavac u nekom trenutku dostavi.
Predstavnici sindikata smatraju i da je ZET maliciozan te da su im povrijeđena prava u postupku jer su, tvrde, tužbu ZET-a dobili dan prije ročišta te su imali vrlo kratak rok za odgovor na tužbu. Tvrde da je iz podnesaka koje je ZET dostavio u spis vidljivo da se ZET za podnošenje tužbe pripremao još 9. rujna. Tvrde da je tužitelj tužbu predao u petak poslijepodne, kada stručne službe suda više ne rade, pa je time, kažu predstavnici sindikata, skratio rok za dva dana. Smatraju i da ZET, odnosno, kako su kazali, Tomislav Tomašević nije ovaj postupak vodio u dobroj vjeri.
Tvrde da od početka pregovora u lipnju poslodavac nije pregovarao u dobroj vjeri pa su sindikati 1. rujna obavijestili ZET da prekidaju pregovore. Dan kasnije su, tvrde, sindikati od GSV-a tražili pokretanje postupka mirenja. Navode i da mirenje traje pet dana i da do 7. rujna ZET nije poslao popis nužnih poslova već su to učinili 10. rujna kada je mirenje okončano. A to je, po njima, zakašnjelo jer su, tvrde, taj popis trebali poslati prije.
Tvrde i da je poslodavac tijekom šest mjeseci, kako su kazali, jalovih pregovora mogao poslati popis nužnih poslova. Kako to nije napravljeno, predstavnici sindikata smatraju da poslodavac nije pregovarao u dobroj volji, odnosno da im cilj nije bio sklapanje novog kolektivnog ugovora. Zanima ih i koja je to nenadoknadiva šteta koja nastaje ZET-u zbog njihova štrajka, a zbog koje bi bilo potrebno donijeti privremenu mjeru do odluke o zakonitosti štrajka.
Predstavnik ZET-a odbacio je navode sindikata da je postupao u lošoj vjeri podnošenjem tužbe 25. rujna u 15.15 jer je isti dan u 14 sati zaprimio stav sindikata da ne prihvaćaju nužne poslove. Naveo je da je tužba bila krajnje sredstvo u zaštiti ZET-a, ali i milijunskog grada jer je obustavljen kompletni promet te su sindikati predložili da od 3800 radnika ZET-a radi njih 48. Istaknuo je i da se brojka 48 ne odnosi na vozače, već na sve djelatnike. Dodao je i da su se svi sindikati pozivali na svoja prava iz kolektivnog ugovora do danas. Pojasnio je da je, po stavu sindikata, kolektivni ugovor na snazi kada su u pitanju njihova prava, ali ne i kada su u pitanju njihove obveze. Sud je odbio privremenu mjeru za ZET, a objava presude sutra je u 11.30.
FOTO Smeće čeka, a tračnice su prazne: Imamo 100 novih fotografija sa zagrebačkih ulica
Otvori KEKS Pay
Vjerujem u pravno znanje gradonačelnika Tomaševića. Jest da je izgubio čak dva spora vezano uz pokušaj zabrane dočeka rukometaša, ali treća sreća. Ipak je naš gradonačelnik četiri godine studirao pravo. Jest da nije uspio dati niti jedan ispit, ali se barem hranio u menzi.