– Dobar i kvalitetan proizvod uvijek se može prodati, jedino je teško protiv nelojalne konkurencije. Nikada ne radimo velike količine ako ne možemo iskoristiti cijelu životinju, zasad smo uglavnom orijentirani na lokalno tržište. S našim suhomesnatim proizvodima od junetine i svinjetine iz vlastitog uzgoja, dimljenim na otvorenom ložištu, a radimo ih po domaćim recepturama, imamo šanse za osvajanje Hrvatske i šire – kaže Bojan Bođirković iz istoimenog obrta iz Borova, koji se s 30-ak hrvatskih tvrtki i OPG-a predstavlja na najljepšoj europskoj tržnici Nagyvásásrcsarnok u Budimpešti.
Kulen, kobasice, pršut, vino, slavonska šunka, sirevi, likeri, med, začini, bogata gastronomska ponuda klastera Slavonije, Istre i Kvarnera, Dalmacije i Središnje Hrvatske, nalazi put do mađarskih potrošača, kojima se do četvrtka, u organizaciji HGK, Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, predstavlja i djelić naše kulturne baštine te Hrvatska kao turistička destinacija.
Putuju sve više
Hrvatska tržnica u srcu Budimpešte najbolji je način promocije naše hrane i turističke ponude potencijalnim mađarskim turistima. Prema riječima ministra turizma Garija Cappellija, Hrvatska je lani zabilježila 2,7 milijuna noćenja mađarskih turista, a u prva četiri mjeseca ove godine bilježi njihov rast 45 do 50% i nada se godišnjoj brojci od najmanje 3 milijuna.
Mađari putuju sve više i bitno je da onima koji dolaze u Hrvatsku prezentiramo jednu zaokruženu turističku priču o lokalnoj i regionalnoj ponudi i zanimljivostima koje im možemo ponuditi. Tomu, prema riječima državnog tajnika MVP-a Mađarske Istvána Ijgyártóa, pridonosi i zajednička povijest. Mađarska poljoprivreda puno je konkurentnija od hrvatske, no i mi imamo što pokazati. Prema riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, lani smo povećali izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Mađarsku za 18%. Mađari sve više kupuju naše proizvode i oni su dovoljno kvalitetni za prodaju izvan Hrvatske.
– Došli smo pokazati kako nemamo samo sunce i more nego kvalitetne proizvode koje mogu dobiti ako dođu u Hrvatsku – kaže Cappelli, dok potpredsjednik HGK Josip Zaher kaže kako domaći proizvod mora postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma.
Čekalo se u redu
– Taj projekt odlično se nadovezuje na akciju Kupujmo hrvatsko, dok se u ponudi vrhunskih kvalitetnih proizvoda posebno ističu nositelji znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta – rekao je Zaher, naglasivši kako HGK tim putem podupire i internacionalizaciju poslovanja naših proizvođača na tržištu od 10 milijuna ljudi. Mađarska je s 2,2 milijarde eura na 5. mjestu po ulaganju u RH u zadnjih 15-ak godina. Za kušanje na hrvatskim štandovima Mađari su doslovce čekali u redu.
– Volim Hrvatsku i vaše proizvode. Preukusni su – kaže umirovljenica Marija Karacsony. Iako se nije moglo pogriješiti ni s degustacijom suhomesnatih proizvoda, hit su bili ovčji sirevi sa smiljem, ružmarinom, u orahovu listu… prema patentu organoleptičke dorade sira u procesu dozrijevanja Vesne Mrakovčić iz Kornića na Krku. Vesnin suprug Mirjenko kaže kako im dolaze Mađari na odmoru u Istri i na Kvarneru. Od 300 ovaca OPG godišnje dobije oko 6 tona sira, koji uglavnom proda na kućnom pragu, no u planu je i širenje stada, te gradnja nove sirane i klaonice za janjad, za koju lokalna uprava dosad nije imala previše sluha, kaže Mirjenko.
Mia Barbir servirala je slane inćune s ukiseljenim motrom i kaparama Ribe Dražin. Mia živi u Mađarskoj i kaže da su Mađari veliki gurmani i znaju cijeniti dobre proizvode.
Miris hrvatskih jagoda Fragarije širio se središtem budimpeštanske tržnice. Dozrijevaju i dva tjedna prije mađarskih, što je izazvalo veliku gužvu. No ubrzo je stigla opomena kako se svježa roba iz RH ne smije prodavati pa je 500 kilograma moslavačke i zagrebačke jagode pod brendom Cro Berries na oduševljenje Mađara podijeljeno.
