Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 96
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BESTSELERI S ISTOKA Posljednji veliki književni trend Zapada

Seks i grad iza feredža

fere-txt.jpg
import
07.07.2008.
u 17:32

Prije točno deset godina američka televizijska kuća HBO počela je emitirati seriju utemeljenu na kolumnama tada još nepoznate autorice Candace Bushnell i seks je ušao u gradove. Međutim, seks je u gradovima konzumerističkog Zapada odavno bio tema razgovora uz jutarnju kavu.

Carrieine “manolice” ispričale su nekoliko duhovitih priča, ali nisu pokušale mijenjati svijet. To su učinile druge književnice u sasvim drukčijem svijetu, u društvu u kojemu je seks još tabu tema, a moda se najčešće povezuje s feredžom. Azar Nafisi iz Irana, Ayaan Hirsi Ali iz Somalije, Rajaa Alsanea iz Saudijske Arabije i Anita Amirrezvani rođena u Iranu napisale su zanimljive i kvalitetne knjige u kojima su čitavome svijetu otkrile što se skriva iza feredža.

Zapadnjački voajerizam
– Jedan od unutarnjih razloga popularnosti islamskih autorica jest i to što čitatelji žele ući u posve nov, svjež i autentičan svijet kako bi iz te perspektive odgovorili na mnoga goruća i aktualna pitanja vlastite egzistencije – objašnjava Ana Brnardić, urednica Naklade Ljevak, koja je objavila “Lolitu u Teheranu” A. Nafisi, “Nevjernicu” A. Hirsi Ali te “Djevojke iz Riyada” R. Alsanee.

Dr. Nadežda Čačinović, profesorica na Filozofskom fakultetu i feministička aktivistica, kaže da u interesu zapadnjaka za te knjige ima i malo voajerizma, pa čak i neke čudne zavisti zbog napetosti života u tom svijetu na koji gledamo iz superiorne pozicije.



– Jedan od razloga zašto su te knjige postale toliko popularne jest i to što imaju posve klasičnu strukturu: pojedinac koji se bori protiv društva, grupe. To ih čini izrazito zanimljivima i napetima – naglašava dr. N. Čačinović.

“Lolita u Teheranu” prva je knjiga koju Naklada Ljevak plasira na hrvatsko tržište 2005. godine. Riječ je o memoarskoj prozi Azar Nafisi, profesorice koja tada u Islamskoj Republici Iranu na sveučilištu predaje zapadnu književnost. U vrijeme diktature ajatolaha Homeinija A. Nafisi odlazi s fakulteta te u tajnosti poučava četiri djevojke zabranjenim djelima J. Austen, F. Scotta Fitzgeralda, H. Jamesa i V. Nabokova.

Nafisijeva u svakom svom tumačenju i pripovijedanju jasno izriče otpor političkoj i vjerskoj tiraniji koju su pratile brojne cenzure, racije i gušenja svake slobode, a pogotovo ženske. Sve što se tumačilo kao “zapadnjački”, bilo je strogo zabranjeno. Djevojčice su morale paziti da im nokti ne budu dulji od dopuštenoga i da, primjerice, svoju jabuku ne grizu previše zavodnički.

Ponižene i zlostavljane
“U Somaliji, kao i u mnogim drugim zemljama Afrike i Bliskog istoka, običaj je podvrgnuti djevojčice obrednom 'čišćenju’ tako da im odsijeku genitalije”, hladnim tonom piše u svom romanu Ayaan Hirsi Ali. Autorica je to za koju je Hrvatska doznala kada je odjeknula vijest da je ubijen nizozemski redatelj Theo van Gogh, s kojim je Hirsi Ali surađivala na filmu o zlostavljanju islamskih žena.



U svojoj biografiji autorica pripovijeda kako je iz Somalije stigla u Nizozemsku, gdje je progovorila o stravama koje islam nameće ženama. Opis prvoga seksa samo je jedno od šokantnih dijelova romana. Budući da je svaka djevojčica “obrezana”, njezine se vanjske stidne usne zašivaju te tvore “pojas nevinosti sačinjen od vlastitog nagrđenog mesa”. Prve bračne noći suprug nasilno razdire ženu, koja trpi neviđene bolove. Hirsi Ali vlastita iskustva priča iskreno i otvoreno, s očitom željom da kaže ono što misli – “prihvatiti stanje podčinjenosti i zlostavljanje jer je to Alahova volja, za mene je samomržnja”.

Najpopularniju knjigu među ženskim čitateljstvom, onu koju kritičari nazivaju saudijskim “Seksom i gradom”, napisala je 26-godišnja Rajaa Alsanea. “Djevojke iz Riyada” poput popularne serije prate život četiriju bogatih djevojaka u islamskom društvu. – Imala sam dovoljno hrabrosti da pišem o onome što vidim. Željela sam predstaviti iskustvo saudijskih djevojaka ostatku svijeta – rekla je Alsanea, koja nikad ne kritizira svoju vjeru, već uvijek samo društvo.

Hrvatski književnik i Profilov voditelj odjela za odnose s javnošću Ivica Prtenjača dao je zaključak našem pregledu bestselera:
– Tekstovi koji dotiču položaj žene u društvu, uvijek su zanimljivi i, nažalost, često su pisani i da se taj položaj promijeni nabolje, u ravnopravniji odnos. Kažem nažalost jer je ravnopravnost samo proklamirana, ali ne i stvarna. I tu je svaki pomak ili svaki napor da se u tu ravnopravnost stigne vrijedan pozornosti i potpore.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije