"Kad jednom siđeš s pozornice, za javnost više ne postojiš. Tu gorku rečenicu mogli ste često čuti od nas, kazališnih umjetnika. U toj frazi ima puno pretjerivanja, ali ima i istine. Da ta istina ne bi bila potpuna, u ovoj prilici potrudilo se rukovodstvo Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, sa Snježanom Banović, koje je napravilo izložbu "Drama 165". U ime svih onih koji su izloženi, a i u ime onih koji ovom prigodom to nisu, pozivam vas da nas posjetite i da se prisjetite trenutaka koje smo zajedno prošli u kazališnom užitku. Izložba je otvorena!"
Tim riječima okupljenima u zagrebačkom HNK u utorak obratila se glumica, kazališna redateljica i pedagoginja Neva Rošić, a u tom trenutku pomislila sam: postoji li bolji, privlačniji, jednostavniji i, naposljetku, iskreniji poziv na izložbu?
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svoj Kazališni pop-up muzej – mjesto susreta zaljubljenika u umjetnost, povijest i istraživanje – otvorilo je u svibnju prošle godine, a nakon izložbe posvećene ansamblu Baleta, na red su došli i dramski umjetnici. Novootvorena izložba pod nazivom "Drama 165" tako simbolično predstavlja 165 portreta umjetnika za jednako toliko odigranih kazališnih sezona, no ovaj postav nije samo galerija fotografija – to je sjećanje na kazalištarce koji su oblikovali Dramu HNK te na osobnu povijest zagrebačkog kazališta, čija prepoznatljiva žuta zgrada, koja već 130 godina stoji na Trgu Republike Hrvatske, pamti brojne promjene političkih režima, ali i vesele trenutke spektakularnih premijera koje su se tijekom godina ondje odigrale. Svaki od portreta, koji se prostiru na tri etaže (u atriju, na mezaninu i prvom katu), tako donosi djelić priče koja je izgradila zagrebačko kazalište kakvo danas poznajemo, a autorica ovog sjajnog koncepta kazališna je redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica Snježana Banović.
– Raditi izložbu koja obuhvaća 165 godina povijesti znači suočiti se s nečim širokim, dubokim i turbulentnim, i upravo zbog toga rad na ovoj izložbi bio je velika avantura. To nije samo put unazad jer kada radite ovakav projekt, htjeli-ne htjeli, ulazite u dijalog sa sjenama, sa zaboravljenima, s velikanima i utemeljiteljima i na neki se način gurate pod njihov kaput. Skeniranjem QR koda, koji kao broš stoji na svakom od ovih portreta, svaki posjetitelj ima priliku ući u biografiju pojedinog umjetnika ili umjetnice, a istodobno i u osobnu povijest kazališta koja je ogroman doprinos našoj velikoj, društvenoj, pa i političkoj povijesti – kazala je Banović, koja je istaknula kako 165 portreta glumaca, redatelja, dramaturga, scenografa, kostimografa, ali i brojnih drugih kazališnih djelatnika nisu poredani kronološkim redoslijedom, što svakom posjetitelju pruža priliku da stvori svoj vlastiti put na izložbi.
I dok smo nakon svečanog otvorenja obilazili novootvoreni postav, jedna se izjava ponavljala iznova i iznova. Glumci, sveučilišni profesori, novinari, prijatelji i poznanici kazališta... Svi oni složili su se u jednom: "Drama 165" trebala bi zauvijek ostati na zidovima zagrebačkog HNK. To, doduše, nije zbog estetike, ili biografija s Hrvatske enciklopedije do kojih nas vode već spomenuti QR kodovi, već zbog traga kojeg su sva izložena lica ostavila u povijesti ovog zagrebačkog kazališta, a za koji bi svaki posjetitelj trebao znati. Ili bi barem trebao imati priliku to saznati. Naposljetku, i sama intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo istaknula je kako "kazališnu povijest čine ljudi, njihova umjetnička poetika i susreti koji oblikuju tradiciju".
Postav ove izložbe, međutim, ne završava na zidovima zgrade na Trgu Republike Hrvatske, jer drugi dio izložbe, dio koji prikazuje zagrebački HNK u razdoblju njegova djelovanja na Gornjem gradu, postavljen je u Muzeju grada Zagreba. Taj multimedijalni postav možete posjetiti u redovno radno vrijeme muzeja, dok Kazališni pop-up muzej, u kojem će "Drama 165" ostati izložena do kraja kazališne sezone 2025./2026., možete razgledati 30 minuta prije početka predstava i programa te tijekom stanki u HNK-u.
Možda baš na tim zidovima upoznate neka nova lica koja su vam dosad bila tako daleko. A opet, tako blizu.