Baš prije nekoliko dana čitala sam tekst o nezavisnim kazalištima i izazovima s kojima se susreću. Predstave koje trebaju privući publiku, popuniti gledalište i donijeti prihod, a istovremeno unijeti nešto novo i kreativno, zahtijevaju nebrojene sate rada na razradi ideja, dok scenografija često mora stati u kombi za gostovanja... To su tek neki od problema o kojima se, budimo realni, malo govori, no još se i manje pozornosti posvećuje nezavisnim plesnim institucijama – mjestima koja su oblikovala hrvatsku plesnu scenu, a uglavnom su nevidljiva u medijskom prostoru. Plesni centar TALA upravo je jedna od takvih institucija.
Naime, kada su prije 25 godina Larisa Lipovac Navojec i Tamara Curić došle na ideju za osnivanje Plesnog centra, njihova misija bila je vrlo jednostavna – omogućiti umjetnicima slobodu izražavanja, a tijekom četvrt stoljeća djelovanja pokazale su kako je moguće ne samo opstati kao takva nezavisna plesna institucija već i promijeniti tijek hrvatske plesne povijesti. Upravo to TALA nastavlja činiti i danas jer – zahvaljujući centru koji se nedavno preselio u novi prostor u Radničkoj, simpatičnog naziva TALA PLE(j)S – Zagreb je dobio prvi omladinski plesni ansambl! Nazvan je bruTALA, a 16. travnja imat ćemo priliku gledati njihovu prvu produkciju, predstavu “GenAI”, čiju koreografiju potpisuju Lara Frgačić i Endi Schrötter, autorski tandem koji od 2021. gradi jedan od konzistentnijih koreografskih glasova mlađe generacije.
Predstava “GenAI”, koja nastaje u koprodukciji organizacija SABMARINE i PC TALA, peta je zajednička autorska predstava ovog dua. Ona govori o generaciji koja svakodnevno djeluje unutar ritmova digitalnih platformi, a na scenu je donosi trinaest plesačica i plesača između 16 i 20 godina, no ono što ovu premijeru čini posebno važnom jest činjenica da je bruTALA, čiji naziv dolazi od naziva “Break u Tali”, prvi strukturirani omladinski plesni ansambl u Hrvatskoj koji mlađim generacijama plesača nudi profesionalni okvir za rad i scenski razvoj, kaže nam Larisa Lipovac Navojec, ravnateljica Plesnog centra.
– Za Plesni centar TALA ova je premijera presedan. Mladi odlaze na akademije u inozemstvo i ne vraćaju se, gubimo izvrsne autore i umjetnike. Možda je ovaj ansambl motivacija da im pokažemo kako mogu graditi karijeru u Hrvatskoj. Naš je zadatak da program bude što kvalitetniji, predstave izvrsne i autori koji rade s mladima stvarno potentni, kako bismo sve skupa doveli na razinu koja će biti razlog da ostanu. Dugoročno želimo da TALA PLE(j)S ne bude samo prostor za ples i umjetnost, nego pravi kreativni hub za mlade – mjesto okupljanja, učenja, napredovanja, rada na autorskim projektima, gdje će predavati kao pedagozi i baviti se plesom na sve moguće načine. Ova premijera prva je u nizu i nadamo se da ćemo za desetak godina imati reprezentativni omladinski prostor koji nudi sve – kaže Lipovac Navojec, a o samoj su nam predstavi nešto više otkrili njezini autori i koreografi Lara Frgačić i Endi Schrötter.
– “GenAI”, čiji dramaturški proces potpisuje Marija Androić, a oblikovanje svjetla Saša Fistrić, zapravo se bavi prožimanjem tehnologije i plesa te pretakanjem tehnoloških obrazaca unutar plesnog pokreta. Zanimalo nas je upravo to jer riječ je o gorućoj temi koja je danas sveprisutna među mladima – svi su na mobitelima, na laptopima, u nekoj vrsti tehnologije. Htjeli smo pristupiti nečemu s čime se mladi mogu povezati, a naposljetku, mogu reći da publiku očekuje plesna, fizikalna i energična predstava, što je nešto čemu Endi i ja težimo u svim našim radovima – rekla je Lara.
Endi se, pak, osvrnuo na umjetnu inteligenciju, koju mnogi vide kao prijetnju umjetnosti, no ona je, u slučaju predstave “GenAI”, kaže, bila koristan alat, a možda i “aisistent” koreograf, dodaje uz smijeh.
– Tema umjetne inteligencije neizbježna je i svuda je oko nas. Već neko vrijeme Lara i ja htjeli smo je postaviti na scenu i evo, sad smo dobili priliku. Tehnologija je neizbježna u našim životima, a posebno u životima mladih i taj suživot nam je bio vrlo zanimljiva polazišna točka. Cijeli taj algoritamski jezik, pun i sklada i nesklada, iznimno je zahvalan materijal za rad, a motivi kojima se bavimo tijekom procesa su glitchevi, prekidi, loopovi, repeticije i sve to može se dobro prevesti u fizički jezik i u pokret. Pretočiti algoritamski jezik u onaj plesni zaista je fascinantno – kaže nam Endi, koji ističe kako je bruTALA projekt koji je bio itekako potreban plesnoj sceni.
A osim predstave “GenAI”, ansambl bruTALA ove će godine na scenu postaviti još dva potpuno različita projekta. Sljedeću produkciju tako potpisuju koreografkinje Jovana Zelenović i Margareta Sinković, dok na posljednjoj ovogodišnjoj predstavi, “Snu ivanjske noći”, rade Iva Nerina Sibila i Larisa Lipovac Navojec. Potonja će biti fuzija suvremenog plesnog izraza i breakinga u kazališnom formatu, kaže ravnateljica TALE, jer cilj je da mladi plesači u jednoj sezoni prožive višestruke koreografske pristupe i vokabulare, a sve tri predstave publika će, osim u prostoru TALA PLE(j)S, moći gledati i na gostovanjima u drugim hrvatskim gradovima.
– TALA je oduvijek gurala naprijed. Predstavili smo nove modele suradnje i zajedništva, načine kako uz male financije napraviti puno i stvoriti vibrantno okruženje za generacije mladih kojima možda nitko drugi nije posvećivao dovoljno pozornosti. Od prvog statuta koji smo kao prva plesna umjetnička organizacija u Hrvatskoj napisali i podijelili s cijelom zajednicom, preko Platforme HR kao prvog showcasea hrvatskih koreografa, do projekta TASK koji je arhivirao koreografske zapise velikih autora poput Milane Broš i Milka Šparembleka, kojih više nema, uvijek funkcioniramo po principu da se primjerom može pokazati kako preživjeti i ostati relevantan na ovom tržištu. TALA PLE(j)S dokaz je toga – prostor koji ima dvorane za vježbanje, urede, foaje za izložbe i novootvorenu izvedbenu Dvoranu Miljac, posvećenu našem dugogodišnjem, nažalost preminulom suradniku. Sada smo došli do toga da sve zaokružimo omladinskim ansamblom bruTALA – kao punopravnim članovima nezavisne scene koje učimo kako treba raditi, misliti i u kakvim uvjetima djelovati. Mislim da smo uvijek korak ispred onoga što kulturna politika može ponuditi. Mi dajemo model i primjer, a na drugima je da ga uzmu, slijede i naprave svoje – zaključuje Lipovac Navojec.
Otvori KEKS Pay
Meni nije jasno jel ova Larisa još uvijek nosi prezime od bivšeg muža ? Kakve su sad to woke bedastoče i budalaštine. Znači sada kada se oženi za nekog Mesiča biti če Larisa Lipovac Navojec Mesić. Jako progresivno