Samo letimičan pogled na bilo koji izlog knjižare, listu najtraženijih naslova za posudbu u knjižnicama, ali i najgledanije televizijske sadržaje dokazuje da je u današnje vrijeme fantasy vrlo tražena roba. U intervjuu za Večernji list Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi, pod čijom su paskom i takvi naslovi, to je objasnila vremenima u kojima živimo, a u kojima nema heroja. Ljudima su heroji očito nasušno potrebni i tu na scenu stupa književni žanr fantastike, koji je to uspješniji što je moćniji i začudniji junak oko kojeg se vrti priča.
Prema tom pravilu lako je analizirati i roman “Leidina preobrazba” (Znanje/ Vorto Palabra, urednica Ana Silić, prijevod Selma Muftić Pustički, 18,45 eura), uzbudljivu priču koja čitatelje vodi na put u Norvešku u neka davno prošla vremena. U toj se priči život neobične djevojčice, koju je rodila još neobičnija majka, isprepleće s mitovima te daleke zemlje, vjerovanjima iz doba prije kršćanstva. Dovoljno je reći da se Leidah Pietersdatter rodila kao modra djevojčica s plivaćom kožicom između prstiju ruku i nogu...
No, autorica se ovdje uz uzbudljivu priču o opstanku i mnogobrojne norveške mitove bavi i svojevrsnom tvrdoćom (da ne kažemo baš zatucanošću) tog svijeta. Ali ona ga ne osuđuje, nego kroz bezbrojne poetske opise krajnje opasne prirode i još opasnijeg života u toj smrznutoj ljepoti objašnjava kako su mnogi bježali u vjeru u Boga i tu tražili spas te kako ih je to onda dovelo do praznovjerja (jer teško je bilo napustiti stare bogove), a svi su se ti strahovi u konačnici prelamali na leđima drukčijih. Naravno, uz opće postojanje ljudske zlobe i ljudi koji svoje frustracije liječe uništavajući druge.
Zbog takvog pristupa priči ovaj je roman mnogo više od nečeg što spada u žanr fantasyja, a malena junakinja, kao i njezina majka, postaju simboli svih koji su se u najokrutnijim okolnostima, odbačeni od okoline, morali boriti za svoje mjestu u svijetu. Takva priča zasigurno će se svidjeti i onima koji nisu preveliki ljubitelji fantastike.
