Teška mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu kraj ruskog sela Tsimbulova bila je prvi vidljivi znak promjene. Satelitski snimci koje je dobio Telegraph pokazuju kako je to prazno polje za samo nekoliko mjeseci preraslo u veliku vojnu bazu namijenjenu lansiranju dronova prema Ukrajini. Tsimbulova je postala žarište ruske kampanje dronova, objekt koji prije godinu dana uopće nije postojao, a danas se spominje u gotovo svakoj procjeni prijetnji ovog ljeta. Prve snimke pokazale su temelje za lansirne rampe kako niču iz praznog polja u Orjolskoj oblasti. Mjesec dana kasnije pojavilo se još deset rampi, a do kolovoza baza je već imala 16 lansera, preko stotinu dronova uskladištenih na otvorenom te dovoljno solarnih panela da može raditi i tijekom nestanka struje.
Robert Tollast, istraživač pri londonskom Royal United Services Institute, objašnjava da je koordinacija masovnih napada s više lokacija logistički vrlo zahtjevna, pa centralizacija lansiranja na jednom mjestu taj proces znatno pojednostavljuje.
"Teško je planirati različite rute kojima će sustavi ići i koordinirati svaku od njih s različitih lokacija. Stoga centralizacija toga na jednom području to logistički olakšava", kaže.
Rusija je posljednje dvije godine radila na tome da svoju kampanju dronova pretvori iz spore i lako obarive prijetnje u brže i teže zaustavljivo oružje, a Tsimbulova je dio te transformacije. U kolovozu su ruski napadi dronovima na mlazni pogon dosegnuli 2.800 lansiranja mjesečno, u odnosu na 350 u lipnju . Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je bombardiranje neba nad Kijevom kao užasavajuće, a dva tjedna gotovo neprekidnih uzbuna promijenila su svakodnevni život u glavnom gradu. Novi dronovi, gotovo tri puta brži od starijih modela, u kombinaciji s noćnim balističkim napadima drže grad pod stalnom prijetnjom, zbog čega su vlasti uvele sustav upozorenja u bojama.
Najveći model, Geran-5, koji se lansira upravo iz Tsimbulove, nosi bojevu glavu od 90 kilograma, ima domet do 1.000 kilometara i brzinu do 600 km/h. Manji Geran-4 postiže brzine do 450 km/h. Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, oba modela pokreću turbomlazni motori nabavljeni iz Kine, a njihova brzina nadmašuje mogućnosti većine presretača koje je Ukrajina razvila upravo za obaranje starijih Shahed dronova — koji obično lete ispod 355 km/h.
Prema procjenama ukrajinske obavještajne službe, proizvodnja mlaznih Gerana već je premašila proizvodnju starijih, klipnih verzija, a Rusija planira udio mlaznih dronova u napadima povećati i na 50 posto. Procjenjuje se da ruski proizvođači danas mjesečno izrade oko 3.000 dronova tipa Geran-4 i Geran-5, s velikim dijelom proizvodnje koncentriranim u Posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, više od tisuću kilometara od bojišnice. Analiza snimki upućuje na to da je Moskva u Tsimbulovi izgradila potpuno nov objekt namijenjen upravo mlaznim dronovima, prepoznatljiv po dužim lansirnim tračnicama. Baza, udaljena oko 175 kilometara od ukrajinske granice, navodno raspolaže jednim lanserom za Geran-5, šest za Geran-4 te starijim lanserima za propelerske Geran-2 i Geran-3, dok se stotinjak dronova čuva na otvorenom.
Tsimbulova je dio šireg ruskog nastojanja da proširi mrežu baza za dugodometne dronove. Prema ranijoj istrazi The Telegrapha, identificirano je deset ruskih baza s novim lansirnim rampama za dronove samoubilačke namjene, uključujući najmanje 59 novih tračnica duž granica s Bjelorusijom i Ukrajinom — od čega je oko dvadesetak dovoljno dugo za najnovije mlazne varijante. Time dolaze u domet i ciljevi duboko unutar teritorija NATO-a. Stručnjaci upozoravaju da takva koncentracija nosi i rizik: lansiranje stotina dronova s jedne lokacije zahtijeva prethodno punjenje gorivom, naoružavanje i postavljanje na tračnice — spor i lako uočljiv proces. Tollast to opisuje kao ranjivost pred protivnikom koji raspolaže izviđanjem s niskom latencijom, poput satelitskih snimki kakve koristi Ukrajina. Gotovo stotinu novopostavljenih solarnih panela, koji napajaju komunikacijske i navigacijske sustave, dodatno upućuje na to da Rusija računa s mogućnošću napada na bazu. "S obzirom na to da je Tsymbulova udaljena 175 kilometara od granice, to bi moglo predstavljati ranjivost za Ruse", rekao je Tollast.
Krajem kolovoza Ukrajina je doista napala Tsimbulovu. Satelitski snimci pokazali su oštećenje jednog lansera i obližnjeg skladišta te požare na više mjesta, no šteta je bila samo djelomična. Prema Tollastu, upravo blizina baze ukrajinskoj granici mogla bi joj u budućnosti biti jednako toliko slabost koliko je danas prednost: sami napadi dronovima vjerojatno ne bi bili dovoljni da unište objekt te veličine, ali sve veći ukrajinski arsenal krstarećih raketa mogao bi predstavljati stvarnu prijetnju. Kako je rekao Tollast, jedan pogodak konvencionalne krstareće rakete nanio bi štetu kakvu deseci dronova ne bi mogli postići.
Otvori KEKS Pay
Ukrajina razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro trebale početi bojna testiranja. Nadajmo se da će biti uspješne i uništiti rusko zlo.