O općem ishodu glasovanja koje se u Rusiji održava 18. i 20. rujna gotovo da nema sumnje, budući da Kremlj strogo kontrolira cijelu izbornu kampanju. Vladajuća Jedinstvena Rusija, koja se predstavlja kao Putinova stranka, ne suočava se s realnom prijetnjom gubitka većine koju drži u Državnoj Dumi. Unatoč predvidivom ishodu, izbori će ipak pružiti pokazatelj raspoloženja javnosti u trenutku kada obični Rusi sve izraženije osjećaju ekonomske i društvene posljedice Putinovog dugogodišnjeg rata u Ukrajini. Budući da Kremlj u potpunosti režira ruske izbore, za Putina ovo glasovanje nije toliko političko natjecanje koliko prilika da rezultat iskoristi kao dokaz otpornosti svog režima i potvrdu narativa o stabilnosti. Nijedna stranka koja sudjeluje na izborima zapravo nije u opoziciji Putinu, čak i kada pojedine stranke kritiziraju vladu ili optužuju Jedinstvenu Rusiju za neaktivnost po pojedinim pitanjima, one to čine ne pripisujući krivnju samom predsjedniku. Kremlj dodatno provjerava sve kandidate prije izbora kako bi osigurao da u parlament uđu isključivo prihvatljivi ljudi.
Glavni izazov Kremlja jest osigurati visoku izlaznost, jer bi apatija birača mogla biti protumačena kao znak nezadovoljstva. Izlaznost na izborima 2021. iznosila je oko 52 posto, prema Središnjem izbornom povjerenstvu. Vlada i lokalne vlasti pritom se često oslanjaju na takozvani "administrativni resurs" — pritisak na zaposlenike državnog sektora i velikih tvrtki da izađu na birališta, kako bi izbjegli sankcije. Kremlj će tražiti i visoku razinu podrške Jedinstvenoj Rusiji, kako bi je iskoristio kao dokaz povjerenja u Putinovo vodstvo. Iako formalno nije član nijedne stranke, Putin se posljednjih mjeseci izravnije povezao s Jedinstvenom Rusijom nego ikad. Prošlog mjeseca prisustvovao je stranačkoj konferenciji, a stranka se otvoreno naziva "strankom predsjednika", uz predizborni slogan "biti za Putina je osnovni minimum", piše Bloomberg.
Sve je više znakova da su Rusi umorni od rata, koji je sada ušao u petu godinu, te zabrinuti zbog njegovih ekonomskih posljedica. Gospodarstvo je pod pritiskom zbog golemih državnih izdataka za vojsku, uporne inflacije, visokih kamatnih stopa i slabog rasta — ruska središnja banka u kolovozu je smanjila prognozu rasta BDP-a za 2026. na svega 0 do 1 posto.
Rat postaje sve vidljiviji dio svakodnevice, dok ukrajinski dronovi ciljaju ruske rafinerije nafte, tvornice, skladišta e-trgovine te luke i brodove na Crnom moru. Napadi na rafinerije doveli su do poskupljenja benzina i raširenih nestašica goriva, zbog čega Rusi u mnogim krajevima satima čekaju u redovima kako bi napunili vozila. Putin je priznao da ukrajinski napadi "nanose ekonomsku štetu", no inzistira da će ruska ofenziva biti nastavljena.
Mogućnosti da Rusi izraze želju za promjenom pritom su vrlo ograničene. Neovisni mediji su ugašeni, a istaknute oporbene osobe uglavnom su zatvorene, u izgnanstvu ili im je zabranjeno kandidiranje, zbog čega u zemlji trenutačno ne postoji organizirana politička snaga koja bi se javno zalagala za trenutačni prekid rata. Oštra represija i prema najblažoj kritici režima ili ratnih napora znači da gotovo nitko nema poticaja pokazati bilo što osim potpune odanosti. Ne postoji javna rasprava o tome je li Putin pogriješio pokretanjem rata, niti o golemim žrtvama i ekonomskoj šteti koju je Rusija pretrpjela. Nijedan se kandidat ne zalaže za prekid najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata pod bilo kojim uvjetima osim ruske pobjede.
Rusija planira organizirati glasovanje i na okupiranim područjima istočne i južne Ukrajine — uključujući dijelove Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i na Krimu — pod strogom kontrolom ruskih sigurnosnih službi. Kremlj tim izborima nastoji dodatno učvrstiti svoje teritorijalne pretenzije, nastavljajući istovremeno kampanju brisanja ukrajinske prisutnosti u tim regijama.
Duma formalno raspolaže značajnim ustavnim ovlastima — pokretanjem i donošenjem zakona, odobravanjem državnog proračuna te potvrđivanjem premijera i članova vlade. U praksi je, međutim, dom u potpunosti pod kontrolom Kremlja, gdje se zakoni koje predlažu dužnosnici i ministri odobravaju uz minimalnu ili nikakvu detaljnu provjeru. Ipak, zastupnici povremeno daju glas javnom nezadovoljstvu vezanom uz troškove života, rast cijena, pooštravanje internetskih ograničenja i loše standarde socijalnih usluga.
Jedinstvena Rusija trenutačno drži ustavnu većinu sa 310 od 450 mjesta u Dumi, što joj omogućuje usvajanje bilo kojeg ustavnog amandmana ili ključnog zakona bez ičije podrške. Novi saziv Dume djelovat će sve do sljedećih predsjedničkih izbora 2030., na kojima bi Putin mogao osvojiti šesti mandat.
Komunistička partija druga je najveća frakcija u Dumi, trenutačno sa 56 mjesta. Njezina kampanja ističe ponos na nasljeđe bivšeg sovjetskog vođe Josifa Staljina, uz podršku ratu u Ukrajini i zahtjeve za povratkom zdravstvenim i obrazovnim uslugama iz komunističkog razdoblja. Mjesta u Dumi trenutačno drže i nacionalistička Liberalno-demokratska stranka, lijevo orijentirana Pravedna Rusija te poslovno usmjerena stranka Novi ljudi. Te se četiri stranke zajednički nazivaju "sistemskom oporbom" jer im Kremlj dopušta ograničenu kritiku vlasti, iako vrlo često glasaju zajedno s Jedinstvenom Rusijom po ključnim pitanjima.
Jedina istaknuta opozicijska stranka izvan parlamenta, Jabloko, najavila je vođenje antiratne kampanje sa sloganom "za mir i slobodu", koji je otvoreno pozivao na prekid sukoba. Kremlj je isprva izgledao spreman dopustiti Jabloku sudjelovanje na izborima, procjenjujući da će stranka postići slab rezultat i time dodatno potvrditi tvrdnju da Rusi i dalje u potpunosti podržavaju Putinov rat. Ta se računica, međutim, promijenila. U kolovozu je Vrhovni sud uklonio Jabloko s glasačkog listića, nakon zahtjeva proputinovske nacionalističke stranke koja je tvrdila da je došlo do kršenja izbornog zakona. Jedan od čelnika Jabloka pritom je osuđen na 11 godina zatvora. Sama izborna kampanja bila je toliko lišena stvarnog nadmetanja da su televizijske debate uživo u pojedinim regijama otkazane jer se nijedan kandidat nije pojavio.
U Kremlju postoji podjela između dvije skupine oko nastavka rata protiv Ukrajine, a sam predsjednik Vladimir Putin zabrinut je zbog reakcije ruskih elita, barem prema riječima visokog dužnosnika ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), pozivajući se na navodno presretnute ruske dokumente. "Iz tijeka pregovaračkih procesa jasno je da se režim istinski boji unutarnjeg raspada i destabilizacije zemlje“, citirala je ukrajinska novinska web stranica RBK Ukrajina zamjenika šefa HUR-a Vadima Skibitskog.
Govorio je u Kijevu na summitu YES koji je organizirao ukrajinski medijski magnat Viktor Pinčuk. Prema predstavniku HUR-a, analiza ukrajinske obavještajne službe temelji se na stvarnim dokumentima Ruske Federacije koji su zarobljeni. "Trenutno se oko Putina jasno pojavljuju najmanje dvije skupine: prva podržava nastavak rata protiv Ukrajine, a druga nastoji okončati borbe pregovorima“, dodaje se na web stranici. Prema riječima ukrajinskog obavještajnog dužnosnika, Putin je također zabrinut zbog utjecaja oligarha, što dokazuje donošenje novih zakona o mobilizaciji, proširenje ovlasti sigurnosnih snaga i objavljivanje članaka u lokalnim medijima o mogućoj ponovnoj privatizaciji tvrtki i poduzeća u Rusiji. "Prioritet naših međunarodnih partnera trebao bi biti jasno razumjeti tko u ruskoj eliti zaista želi zaustaviti rat, a tko ga želi nastaviti“, rekao je Skibitsky odgovarajući na pitanje može li Zapad okrenuti nezadovoljne oligarhe protiv šefa Kremlja tako što će ih 'navući', piše Novinky.cz
Otvori KEKS Pay
"...barem prema riječima visokog dužnosnika ukrajinske vojne obavještajne službe..." Ha, ha, ha, ha, ha, ha!!! Zar imate toliko nisko mišljenje prema vlastitim čitateljima?