U otvorene investicijske fondove ulaže 230 tisuća hrvatskih građana, u prosjeku po 60.000 kuna, od čega je 70 posto u obvezničkim fondovima. Oni su od početka 2020., uračunavajući efekt inflacije, izgubili 20 posto svoje vrijednosti – oko 2,4 milijarde kuna!
Statistiku o ulaganjima u 95 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) objavio je HGK, navodeći kako je ukupna imovina krajem veljače iznosila 19 milijardi kuna, od čega je 12 milijardi u obvezničkim fondovima.
Naknade 1-1,5 posto
Prinosi su već dugo u crvenom, a raspon naknada za upravljanje koje naplaćuju su 1-1,5 posto. Tri elementa ruše vrijednost obvezničkih fondova: visoke naknade, pad vrijednosti obveznica i inflacija. U analizi smo se fokusirali na one s najvišim naknadama: najviše naknade, od 1,5 posto, imaju Eurizon HR Bond fond koji je već lani počeo padati, a u ovoj godini prinos mu se smanjio 8,83 posto, HPB Obveznički koji je prošlogodišnji pad ove godine produbio na 7,22 posto i InterCapital Bond s padom od 7,33 posto. U minusu su i ostali, ali s nešto nižim naknadama: obveznički fondovi RBA imaju naknadu 1,25 posto, ZBI 1,2 posto, a Erste 1 posto.
Jesu li uz masne naknade za upravljanje mogli bolje upravljati?
Iako fond menadžeri za loše prinose optužuju inflaciju, postoje i obveznički fondovi čija se kamata povećava s inflacijom pa je, primjerice, jedan takav, inozemni Ishares Inflation Linked, dok su naši padali, lani ostvario prinos od 6,10 posto, a ove godine 1,56 posto. Jednim dijelom je to zasluga strategije ulaganja, a drugim, značajno niže naknade za upravljanje od samo 0,09 posto! To je čak 90 posto manje od naknada koje naplaćuju hrvatski obveznički fondovi.
Obveznice vezane uz inflaciju izdaju i Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska… S obzirom na to da su nedavno plasirali izdanje euroobveznica, pitali smo Ministarstvo financija razmišljaju li i oni o ovakvoj obveznici, no nisu se izjasnili.
Regulator, Hanfa, na pitanje postoje li zakonske zapreke za ulaganje naših fondova, a posebno mirovinskih koji imaju najstrožu regulativu, u “inflation linked” obveznice zemalja EU, s obzirom na to da u prospektima fondova nismo pronašli takva ograničenja, odgovara:
- Dozvoljeno je ulaganje u državne, municipalne i korporativne obveznice te nije kao ograničenje predviđeno da to ne bi smjela biti inflation-linked obveznica – potvrdili su u Hanfi. Kažu da su mirovinska društva već u manjoj mjeri direktno ili indirektno (kroz ETF-ove, fondove kojima se trguje na burzi) ulagala u takve vrijednosne papire. Na upit namjeravaju li reagirati, s obzirom na loše poslovanje fondova iz C kategorije u 2021. i ovoj godini, koji s inflacijom umanjuju realnu vrijednost štednje za 15-tak posto, u Hanfi odvraćaju da su gubici u svim dosadašnjim krizama bili kratkoročni, dok su mirovinski fondovi dugoročni ulagači pa se šokovi uglavnom ubrzo neutraliziraju.
Iako Hanfa upućuje na dugoročni investicijski horizont, problematično je što se u kategoriji C imovina građana zadržava tek pet godina, a ne dugoročno.
Dugoročno stabilni
- I mirovinski fondovi osjetili su kratkoročne posljedice kriza, međutim, u duljem razdoblju kontinuirano ostvaruju stabilne i pozitivne prinose za svoje članove – ustaje regulator u obranu mirovinaca te pojašnjava da su i u kategoriji C u petogodišnjem razdoblju pozitivni.
Iako im je vrijednost štednje koju im je ondje deponirao zakonodavac bitno smanjena. Prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (članak 61, stavak 1 i 2) članovi imaju pravo i na naknadu štete nanesene imovini propustima u upravljanju. Takvih je propusta bilo, podsjećamo na goleme gubitke na ulaganjima u Fondove za gospodarsku suradnju, ponajprije na obveznici Nexea, no nema pravilnika koji bi detaljno pojasnio na što se točno odnose i kako ostvariti naknadu štete.
Hanfa detaljizira pravilnikom samo stavak tri istog članka koji predviđa naknadu u slučaju pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice i za slučaj povrede ograničenja ulaganja pa su članovi mirovinskih fondova ostali bez obeštećenja. Prije nekoliko dana od novog je ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića zastupnica SDP-a Sabina Glasovac zatražila mišljenje o fondovima i njihovim prinosima i investicijama u propale projekte i obveznice kako bi se pokrili loši plasmani banaka koje su istodobno i vlasnici obveznih mirovinskih fondova. Odgovor nije dao, no tema ga možda zaintrigira jer su mirovine njegov resor.
