Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 248
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PEOP: Može li Hrvatska postati dio “energetskog mosta” prema EU

Političarima pljesak, stručnjacima matematika

man_pljesak_tx.jpg
import
10.04.2007.
u 13:04

Strateški projekt naftovoda PEOP (Pan - European Oil Pipeline) doživio je nedavno potpunu ministarsku podršku predstavnika pet zemalja kroz koje bi trebao prolaziti. Predstavnici Hrvatske, Slovenije, Srbije, Rumunjske i Italije potpisali su i zajedničku deklaraciju o tom projektu kojemu je podršku dala i Europska unija, čiji se predstavnik Andris Piebalgs (inače povjerenik EK za energetiku) pojavio na svečanom skupu u zagrebačkom hotelu Sheraton i najavio da će EU ubuduće pomoći zemljama jugoistočne Europe ne samo političkom podrškom nego i većim financijskim ulaganjima.

Zanimanje EU za dopremanje energenata iz Rusije i Kaspijske regije nije slučajno jer strah od mogućih “nesporazuma” s Rusijom traje nekoliko godina, a praktičnog rješenja još nema. Zbog toga je EU itekako odlučna da na sve moguće načine pomogne projekte poput Nabuca (veliki plinski dobavni smjer), naftovoda od Burgasa do Konstantinopolisa i, naravno, PEOP-a koji bi trebao pomoći da Kaspijska nafta izravno dođe do Italije i naftovoda u ostalom dijelu Europe.

Zbog svega toga su u Bruxellesu već napravljeni programi koji bi trebali smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti pri čemu su upravo plinovodi i naftovodi u prvom planu jer se na utjecaj alternativnih izvora poput vjetra ili sunca mora još debelo pričekati. Svi ti izvori zajedno mogu, nažalost, sudjelovati u ukupnoj energetskoj potrošnji sa simboličnih desetak do 15-ak posto.

Ministarskim potpisima napravljen je jedan dio posla koji je iznimno zahtjevan no zasad još ipak predstavlja samo teoretski pristup dok sve ostalo još treba riješiti. Jasno je da bi naftovodna trasa trebala prolaziti od rumunjske luke Constanza već postojećim koridorom do Pitestija i sve do Pančeva u Srbiji za što tek treba napraviti novi koridor.

Od Pančeva se slijedi već postojeći koridor Jadranskog naftovoda sve do Siska gdje se sastaje s dijelom Janafa koji transportira rusku naftu. Dalje se nastavlja postojeći koridor do mjesta Melnice odakle bi trebalo nastaviti novim (preko Slovenije) do Trsta. Tamo bi se naftovod povezao s TAL sustavom (Trans Alpine Line) i cijelom distribucijskom mrežom za potrebe velikih rafinerija na sjeveru Italije.

Predviđeni kapacitet PEOP-a ipak je mnogo veći nego što ga ima danas Janaf pa će vjerojatno ipak trebati graditi nove cijevi koje bi mogle podnijeti prolaz i do 80 pa i više milijuna tona nafte koliko se planira za budućnost.

U Hrvatskoj ćemo procijeniti hoćemo li koristiti cijevi Janafa ili graditi nove zbog povećana kapaciteta budućeg naftovoda, ostavio je tu mogućnost otvorenom i hrvatski premijer Sanader. No, želi li Hrvatska odigrati važnu ulogu u projektu, vjerojatno će ipak morati uložiti više novca i sagraditi dodatne cijevi koje bi trebale zadovoljiti i interes ostalih partnera, ali i Europske unije koja je već pokazala svoje zanimanje za to.

Hrvatske interese ipak bi trebala odrediti moguća izravna ekonomska zarada od prolaza nafte koja se procjenjuje na 1,3 do 2,5 milijardi dolara, ali i činjenica da postaje dio energetskog mosta koji je itekako značajan i za EU.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata