Strateški projekt naftovoda PEOP (Pan - European Oil Pipeline) doživio
je nedavno potpunu ministarsku podršku predstavnika pet zemalja kroz
koje bi trebao prolaziti. Predstavnici Hrvatske, Slovenije, Srbije,
Rumunjske i Italije potpisali su i zajedničku deklaraciju o tom
projektu kojemu je podršku dala i Europska unija, čiji se predstavnik
Andris Piebalgs (inače povjerenik EK za energetiku) pojavio na svečanom
skupu u zagrebačkom hotelu Sheraton i najavio da će EU ubuduće pomoći
zemljama jugoistočne Europe ne samo političkom podrškom nego i većim
financijskim ulaganjima.
Zanimanje EU za dopremanje energenata iz Rusije i Kaspijske regije nije
slučajno jer strah od mogućih “nesporazuma” s Rusijom traje nekoliko
godina, a praktičnog rješenja još nema. Zbog toga je EU itekako odlučna
da na sve moguće načine pomogne projekte poput Nabuca (veliki plinski
dobavni smjer), naftovoda od Burgasa do Konstantinopolisa i, naravno,
PEOP-a koji bi trebao pomoći da Kaspijska nafta izravno dođe do Italije
i naftovoda u ostalom dijelu Europe.
Zbog svega toga su u Bruxellesu već napravljeni programi koji bi
trebali smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti pri čemu su upravo
plinovodi i naftovodi u prvom planu jer se na utjecaj alternativnih
izvora poput vjetra ili sunca mora još debelo pričekati. Svi ti izvori
zajedno mogu, nažalost, sudjelovati u ukupnoj energetskoj potrošnji sa
simboličnih desetak do 15-ak posto.
Ministarskim potpisima napravljen je jedan dio posla koji je iznimno
zahtjevan no zasad još ipak predstavlja samo teoretski pristup dok sve
ostalo još treba riješiti. Jasno je da bi naftovodna trasa trebala
prolaziti od rumunjske luke Constanza već postojećim koridorom do
Pitestija i sve do Pančeva u Srbiji za što tek treba napraviti novi
koridor.
Od Pančeva se slijedi već postojeći koridor Jadranskog naftovoda sve do
Siska gdje se sastaje s dijelom Janafa koji transportira rusku naftu.
Dalje se nastavlja postojeći koridor do mjesta Melnice odakle bi
trebalo nastaviti novim (preko Slovenije) do Trsta. Tamo bi se naftovod
povezao s TAL sustavom (Trans Alpine Line) i cijelom distribucijskom
mrežom za potrebe velikih rafinerija na sjeveru Italije.
Predviđeni kapacitet PEOP-a ipak je mnogo veći nego što ga ima danas
Janaf pa će vjerojatno ipak trebati graditi nove cijevi koje bi mogle
podnijeti prolaz i do 80 pa i više milijuna tona nafte koliko se
planira za budućnost.
U Hrvatskoj ćemo procijeniti hoćemo li koristiti cijevi Janafa ili
graditi nove zbog povećana kapaciteta budućeg naftovoda, ostavio je tu
mogućnost otvorenom i hrvatski premijer Sanader. No, želi li Hrvatska
odigrati važnu ulogu u projektu, vjerojatno će ipak morati uložiti više
novca i sagraditi dodatne cijevi koje bi trebale zadovoljiti i interes
ostalih partnera, ali i Europske unije koja je već pokazala svoje
zanimanje za to.
Hrvatske interese ipak bi trebala odrediti moguća izravna ekonomska
zarada od prolaza nafte koja se procjenjuje na 1,3 do 2,5 milijardi
dolara, ali i činjenica da postaje dio energetskog mosta koji je
itekako značajan i za EU.
Političarima pljesak, stručnjacima matematika