Vlada je u utorak odlučila pustiti na tržište 35.000 tona dizela iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, uz poruku da je riječ o solidarnosti s državama koje su pogođenije aktualnom naftnom krizom te da nema razloga za zabrinutost jer je opskrba gorivom u Hrvatskoj redovna. – U smislu sigurnosti naše opskrbe, apsolutno imamo sve pod kontrolom. Hrvatska ovime sudjeluje u zajedničkom europskom odgovoru na poremećaje na tržištu – naglasio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Pojasnio je kako je ovu odluku Vlada donijela nakon sastanka Međunarodne agencije za energiju 10. ožujka, na kojem je dogovoreno koordinirano puštanje ukupno 400 milijuna barela ekvivalenata sirove nafte iz strateških zaliha država članica kako bi se ublažili učinci poremećaja u tranzitu kroz Hormuški tjesnac i smanjene proizvodnje na Bliskom istoku. Iako Hrvatska nije članica Međunarodne agencije za energiju, ovime se uključila u zajedničke europske napore.
Ministar Šušnjar podsjeća na to da je Hrvatska u sličnim koordiniranim akcijama sudjelovala i 2022., uslijed energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu. Tada je na tržište u dva navrata pušteno ukupno 54 tisuće tona dizelskog goriva. Iz Vlade i ovoga puta poručuju kako će se rezerve pravodobno obnoviti i nakon puštanja ovih 35.000 tona, odnosno 261.000 barela preračunato u ekvivalente sirove nafte. Navode kako je riječ o oko 4,7 posto obveznih zaliha, što odgovara približno 4,1 danu prosječne dnevne potrošnje. Plasman nafte na tržište provest će Agencija za ugljikovodike, po tržišnim cijenama.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da, uz kratkoročne mjere stabilizacije, nastavljaju i provedbu dugoročnih politika usmjerenih na jačanje energetske sigurnosti, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije te razvoj zakonodavnog okvira za nuklearnu energiju. Građane i gospodarstvo, pak, i dalje pozivaju na odgovorno i racionalno korištenje energenata kako bi se očuvala stabilnost energetskog sustava.
Na posljedice najnovije naftne krize nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca na sjednici Vlade osvrnuo se i premijer Andrej Plenković, i to u kontekstu njezina utjecaja na inflaciju, koja se po podacima Državnog zavoda za statistiku u ožujku popela na 4,8 posto. Premijer podsjeća da je Vlada prošli tjedan donijela još jedan paket mjera za zaštitu gospodarstva i građana, kojim su ponovno ograničene cijene naftnih derivata, a koje su, podcrtao je, danas niže nego u vrijeme kad je počinjala ruska agresija na Ukrajinu. – S obzirom na te mjere, ne vidimo ni potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena – poručio je Plenković, dodavši da će Vlada učiniti sve kako bi svi energenti ostali dostupni i priuštivi te da će sprečavati prekomjerno dizanje cijena.
Naš naftni konzultant Davor Štern ističe nekoliko stvari u vezi s Vladinom odlukom o otpuštanju rezervi. – Prvo, pitam se po kojoj će se cijeni rezerve obnavljati ako već sada nastupa promjena cijena, moguće i naviše. Tko će platiti tu razliku? A drugo, što točno znači solidarnost jer, koliko je poznato, distributeri u Hrvatskoj dosad nisu prijavljivali probleme s opskrbom. Ako jesu, onda su se trebali obratiti Vladi, ali njoj se ipak obratila Europska komisija. I treće je pitanje statusa rafinerije u Rijeci – istaknuo je Štern naglasivši da je protivnik diranja rezervi osim u krajnjoj nuždi.
Vlada je odredila otpuštanje 35.000 tona dizela. – Dizela uglavnom i nedostaje jer je postao jako tražen zato što je modernizacijom rafinerija njegov udio u prinosu rafinerija opao. Ali doista je moje glavno pitanje radi li rafinerija u Rijeci u punom pogonu. Ako je tako, ne bi trebalo biti problema, tada bi dizel pušten na tržište iz dnevne proizvodnje mogao biti čin solidarnosti, a ne bi se diralo u zalihe. Jer, u rafineriji u dnevnoj preradi 40 – 45 posto može otpadati upravo na dizel – kaže Štern. Podsjetio je da se robne zalihe koriste isključivo kada je to potrebno, budući da im je svrha da budu raspoložive 90 dana.
– Moram priznati da je količina od 35.000 tona prilično velika. Moguće je da je riječ i o solidarnosti prema kupcima koji nam dolaze izvana, s pograničnih područja, Slovenije i Italije, možda i Austrije, ili će se za te zemlje ta količina i izvoziti. I to je sasvim u redu s obzirom na naše odnose s tim državama. Međutim solidarnost prestaje ako time slabite vlastito tržište. Trebamo inzistirati na tome da dobijemo potpunu sliku o rafineriji u Rijeci, jer i dalje ne dobivamo jasne informacije. Čak ni nakon nedavne modernizacije ne znamo točno što se s njom događa, i dalje se objavljuje da je u probnom pogonu. Za nas je ta rafinerija očito rješenje i zato što je povezana Jadranskim naftovodom. Logično bi bilo da, ako rafinerija radi, dnevni dio prerade ide za solidarnost, pogotovo ako radi u punom kapacitetu, mišljenja je Davor Štern.
FOTO Ovo se ne viđa često: Milanović i Plenković zajedno u Banskim dvorima
Otvori KEKS Pay
Ako nitko nije primijetio, Brent u zadnjih 36 sati konstantno pada - pao je za čak 16 dolara - sa 116, na 99 usd. Nitko se ne pita zašto..?