Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Obiteljski nakit za spas država poput Grčke i Hrvatske?

U Južnoj Koreji građani su državu spasili od bankrota.
05. travnja 2015. u 22:20 29 komentara 5705 prikaza
zlato
Foto: Goran Kovačić/Pixsell

Bakin nakit i vjenčano prstenje kao izlaz iz krize? U Južnoj Koreji je to funkcioniralo. Zašto ne bi i u Grčkoj?

Mnogima se od pomisli na to da založe svoj obiteljski nakit kako bi spasili državu diže kosa na glavi. No upravo to se dogodilo 1997. kada su mnogi Koreanci tijekom azijske krize svojoj zemlji pomogli da se izvuče iz financijskih poteškoća, piše Deutsche Welle.

Nakit i medalje za državu

Kjong Suk Sung, danas profesorica za koreanistiku na Sveučilištu u Bonnu, se prisjeća kako je Korejska vlada u jeku krize građane obavijestila da je od međunarodne zajednice zatražila ogroman kredit kako bi se izvukla iz nevolja. 58 milijardi američkih dolara međunarodni financijeri su međutim povezali sa strogim uvjetima: programima štednje i strukturnim reformama. Za građane Južne Koreje nastupile su teške godine, nezaposlenost se utrostručila a javni sektor je drastično smanjen. No to nije bilo sve. Kako bi što prije otplatila kredit i oslobodila se ogromnog financijskog tereta, Korejska vlada je od građana zatražila da doniraju svoje obiteljsko zlato: vjenčane prstene, nakit iz nasljedstva i zlatne figurice koje se u Koreji tradicionalno poklanjaju maloj djeci. Pa čak i sportske medalje.

Recept i za Grčku?

I građani su se odazvali pozivu Vlade. „Moji roditelji su poklonili nakit kojeg sam dobila za svoj prvi rođendan“, prisjeća se Sung danas. Obitelj njezine najbolje prijateljice je dala svo obiteljsko zlato. U roku od nekoliko mjeseci građani su državi predali preko 227 tona zlata. To je zemlji omogućilo da dijelom pokrije kredit naspram Svjetskog monetarnog fonda već nakon tri godine.

Mnogi se sada s pravom pitaju može li se ovaj recept primijeniti i na Grčku. “Zamisao je u svojoj srži dobra: na kraju krajeva se radi o tomu da se sredstva iz privatnog preliju u javni sektor kako bi država mogla ispuniti svoje obveze”, kaže Rolf Langhammer koji je tijekom azijske krize obnašao funkciju direktora Kielskog ekonomskog instituta. To se može odvijati na nekoliko načina. “Najnormalniji” je dakako da građani plaćaju porez. Drugi način je da se grčka država zaduži kod građana prodavajući im državne obveznice. To je funkcioniralo već npr. u Japanu. No u Japanu je povjerenje građana u državu ogromno, zato program s obveznicama i funkcionira. „Iskreno dvojim oko pitanja povjerenja grčkih građana u vlastitu državu. Da je povjerenje tu, onda bi građani plaćali porez i ne bi spremali imovinu u inozemstvo“, kaže Langhammer. Ovaj ekonomist spominje i još jedan „vječiti“ problem Grčke. „U ovoj zemlji mnogi žive na državnim jaslama ali nisu spremni toj istoj državi dati ništa“.

Osjećaj zajedništva

U Južnoj Koreji je situacija bila drugačija. „Osjećaj zajedništva u Koreji je jak jer smo mi naše probleme uvijek morali rješavati sami“, kaže profesorica Sung. Okruženost velesilama Kinom i Japanom, Koreancima je tijekom stoljeća stvorio osjećaj zajedništva.

U povijesti je bilo mnogo primjera gdje je država svoje građana pozivala na materijalnu solidarnost. Tijekom prvog svjetskog rata, Njemačka je svoje građana sloganom „Zlato za čelik“ pozivala da obiteljskim nakitom financiraju naoružanje.

>>Crvene linije gospodina Tsiprasa

>>Soros: Grčka tone u nepovrat, a EU joj zbog sebe mora pomoći da ispliva

Rijeka: Ivan Đikić sudjelovao na znanstvenom skupu o virusu COVID-19
PODRŽAO VLADU I STOŽER
Pet preporuka znanstvenika Ivana Đikića za primjenu novih mjera
Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja
EY PODUZETNIK GODINE
Priznanje pozitivnim i uspješnim pričama važnije je nego ikad
  • Avatar cera
    cera:

    Ovim našim političarima nebi pomoglo ni kad bi im čitav svijet poklonio sve zlato što ima,oni bi to s_ebali za tren oka. Hahaha

  • Avatar mileudarcina 1
    mileudarcina 1:

    Članak je predobar, sad sam se tako nasmijo al ono od srca.....

  • crocro:

    S kojim ciljem je napisan ovaj članak. Jako je stimulativan na uredan rad želuca, srca i drugih vitralnih organa čovjeka. Ali je i poučan, jer konačno su i novine počele pisati imena Grčke i Hrvatske. Stalno nam govore: Ne mogu ... prikaži još! se uspoređivati Grčka i Hrvatska, ali sve se više uspoređuju, čak i toliko da bi im jedino obiteljsko blago moglo pomoći da se spase od potopa. Možda Grci i imaju obiteljskog zlata pa im je i perspektiva bolja, a koliko znam puno je Hrvata prodalo svoje obiteljsko blago u otkupne trgovine koje su se iznenada namnožile i na kojima je pisalo"povoljno otkupljujemo zlato i srebro" ili "najpovoljnije otkupljujemo zlato i srebro", a neki ljudi da bi opstali ili pomogli svojoj djeci prodali su i ono što im je bilo najdraže. Zato sam uvjeren da u Hrvatskoj akcija prikupljanja zlata, srebra i drugog blaga ne bi uspjela. Oni bi mogli doći s vagonima pod prozore kroz koje bi se vršilo ubacivanje blaga, ali na kraju takvog blaga ne bi bilo dovoljno da se pokrije dno tanjura za kotlovinu. Osim toga kada narod zna kako država štedi, pametno raspolaže svojim resursima, reducira uhljebe, kreše nepotrebna činovnička radna mjesta, kada u državi nitko ne krade, kada nitko ne koristi državne mobitele, automobile i kreditne kartice, kada vide da se pokradeno vraća, da su političari savjesni i odgovorni pred svojim narodom, moglo bi se dogoditi da narod pohita napuniti vagone predajući i posljednji komadić blaga iz svojega doma.