Koprivnica je kao prvi grad u Hrvatskoj pokrenula proceduru privatiziranja opskrbe plinom za kućanstva i industriju. Jučer je gradsko poduzeće Komunalac objavilo javni poziv potencijalnim investitorima da pokažu jesu li zainteresirani za preuzimanje do 100 posto udjela u poduzeću kćeri Koprivnica plin, koji drži distribucijske kanale, i u budućemu poduzeću Koprivnica Opskrba.
Rok je do 20. srpnja, nakon čega će se zainteresirani ulagači pozvati da obave dubinsko snimanje koprivničkoga plinskog biznisa, a potom slijede neobvezujuće pa obvezujuće ponude i, na koncu, sklapanje posla. Proces bi, prema najavama iz Komunalca, koji je za prodaju plinskog biznisa dobio nalog iz gradske uprave, trebao biti gotov do kraja godine. Razlog privatizaciji plinskog biznisa jest liberalizacija tržišta plinom od 1. travnja iduće godine.
U koprivničkoj upravi i Komunalcu procijenili su da se neće moći tržišno utrkivati s velikim igračima, koji će formirati cijene na temelju većih nabavljenih količina, te je pitanje dana kada bi ispali iz igre. S druge strane, u ovom bi se trenutku, prema neslužbenim procjenama, za plinski biznis moglo dobiti i do 70 milijuna kuna.
Riječ je o opskrbi gotovo 12.000 kućanstava te oko 1000 poslovnih subjekata, među kojima su i “kapitalci” poput Podravke i Carlsberga, te o oko 450 kilometara plinske mreže u izvrsnu stanju, s oko dva posto gubitaka na godinu.
– Jednostavno više ne možemo pratiti trendove koje nameću neki koji dolaze i iz Hrvatske i izvana jer ti ljudi na početku plinske sezone u Rusiji kupuju nekakvih milijardu kubika plina, dok mi kupujemo 30 milijuna – objasnio je lani u prosincu, za rasprave na sjednici Gradskog vijeća, obnašatelj dužnosti gradonačelnika Mišel Jakšić.
Šeficu Komunalca Maju Hleb pitali smo što bi prodaja plinskog biznisa mogla značiti za građane i njihove džepove.
– Do 1. travnja iduće godine ništa se neće promijeniti, jer cijenu plina dotad određuje država, osim ako nova Vlada ne prolongira rok za liberalizaciju tržišta plinom. A potom se može očekivati tržišna utakmica za svakog potrošača, što bi moglo donijeti i niže cijene – odgovorila je
Nikako se ne bi smjelo dozvoliti da se prodaju i distribucijski kanali ( cijevi i prateća oprema ), jer će se dogoditi isto što i sa privatizacijom HT-a. Budući vlasnik infrastrukture, koji bi ujedno bio i opskrbljivač, će tako moćii ucjenjivati potencijalne druge opskrbljivače ali i krajnje korisnike plina da plaćaju nerazumne cijene trasnporta plina i ništa od nižih cijena ! Vlasnik infrastrukture visokim cijenama korištenja cijevi može onemogućiti bilo kakvu tržišnu utakmicu - situacija kao sa HT-om koji je visokim cijenama korištenja žica do krajnjeg korisnika onemogućio svaku konkurenciju !! Infrastruktura mora ostati zaebna tvrtka, u pravilu u vlasništvu lokalne samouprave koja svim potencijalnim opskrbljivačima plina, struje, vode, telefona .... mora pružati jednake uvjete. Tek tada možemo govoriti o tržištu i opskrbljivači bi se spuštanjem cijena morali boriti za kupca.