Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Prešutna prekoračenja

HUB: Banke će ponuditi različite mogućnosti otplate prekoračenja

Novac
Davor Puklavec/PIXSELL
02.09.2021.
u 12:05

Banke prešutile građanima trošak prešutnog prekoračenja, sad moraju smanjiti kamate ili iznos

U ovom trenutku većina banaka provodi detaljnu analizu okružnice HNB-a i utjecaja na poslovanje te nisu započele sa smanjenjem iznosa prešutnog prekoračenja i aktivnostima prema klijentima temeljem zaprimljene okružnice HNB-a. Nakon zakonskih izmjena postupat će u skladu s važećim propisima te ovisno o vlastitoj politici poslovanja i u dogovoru s klijentima ponuditi različite mogućnosti otplate, odgovorili su iz Hrvatske udruge banaka uime banaka kojima smo pojedinačno poslali upite o zahtjevima regulatora da usklade troškove prešutnog prekoračenja sa zakonskim ograničenjima kamatnih stopa koje se primjenjuje na dopuštena prekoračenja.

Iako tvrde da se nisu krenuli s masovnim otkazima limita prešutnih prekoračenja, javila nam se, primjerice, klijentica Zagrebačke banke koja je 3. kolovoza dobila obavijest da se od 6. kolovoza prešutno prekoračenje ukida i da dug u cijelosti mora namiriti. Kuriozitet je da ta klijentica uopće nije ni koristila prekoračenje, no primila je cirkularnu obavijest koja je vjerojatno poslana masovno.

Zaba nije odgovorila na upit o prekoračenjima. Iz RBA poručuju da provode detaljnu analizu okružnice HNB-a i utjecaja na poslovanje te nisu započeli s aktivnostima prema klijentima. – Pratit ćemo najavljene promjene koje je HNB najavio okružnicom te uskladiti svoje poslovanje s izmjenama zakona kada one stupe na snagu – kažu.

U Erste banci su nakon detaljne analize započeli s pripremama za prilagodbu  poslovnih politika u skladu sa zahtjevom regulatora.

– Proces je još uvijek u tijeku, a banka vjeruje da će u zajedničkoj, konstruktivnoj komunikaciji s regulatorom pronaći optimalno rješenje. Još uvijek je prerano govoriti kakvo će to rješenje u konačnici biti, no banka će, osim usklađenja s regulatornim zahtjevom, svakako voditi računa o interesima klijenata te ih o tome na vrijeme informirati – neodređeno su odgovorili, no dodali i da, u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, klijente o tome obavještavaju najmanje 30 dana prije.

Neovisno o tome što kod prešutnih prekoračenja takva obveza nije propisana zakonom ili drugim važećim propisima, banka klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u 100-postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3 posto, nižu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada. Klijenti u tom slučaju ne prolaze klasičnu procjenu kreditne sposobnosti. Ova je banka 2018. totalno ukinula dopuštena prekoračenja i prešla isključivo na prešutna.

Nakon stupanja na snagu HNB-ove odluke o efektivnoj kamatnoj stopi u prosincu 2017. banka je razmotrila pravne i ekonomske reperkusije njezina uvođenja te donijela odluku o ukidanju dopuštenog prekoračenja, odnosno uvođenju prešutnih prekoračenja, što je i učinila u travnju 2018. – pojasnili su u banci koja je zaključila da im više nije isplativo imati dopuštena prekoračenja jer su u trošak efektivne kamate morali zaračunati i naknadu za vođenje računa.

Primjerice, kod klijenata koji su koristili dopuštena prekoračenja u relativno malim iznosima, do 3000 kuna, najviša moguća efektivna kamatna stopa bila bi premašena i uz primjenu minimalne nominalne kamatne stope te banka, u takvim slučajevima, više ne bi mogla odobravati dopuštena prekoračenja.

Izjasnili su se i iz Sberbanke – oni uopće nemaju prešutna prekoračenja, nego isključivo dopuštena, s kamatom od 7,4 posto. I oni, ali uglavnom i druge banke, u slučaju ukidanja minusa, obično nude otplatu na 12 rata. Za visoke iznose dopuštenih minusa, a u Erste je maksimalan 35.000 kuna, mjesečni teret otplate penjao bi se i do 3000 kuna. Maksimalan limit koji za prešutno prekoračenje traži regulator bio bi 1500 kuna. Koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge Franak Goran Aleksić naglašava da kamate za prešutne minuse nisu ugovorene pregovaranjem s potrošačima, nego su, kao u kreditima, određene samovoljom banke.

Moguće je kolektivnom tužbom utvrditi ništetnost takvih kamata, no Udruga Franak koja je jedina snaga koja bi to znala i mogla učiniti nema legitimaciju za kolektivnu tužbu, tako da potrošačima preostaje da samostalno istražuju mogućnosti. Bojim se da većina ljudi neće poduzeti ništa jer bez organizirane aktivnosti teško je privatno probijati novu sudsku praksu – komentira.

Napominje da bi, ako bi se utvrdila ništetnost tako ugovorenih kamatnih stopa, ljudi bi trebali pokušati s tužbenim zahtjevom kojim se traži vraćanje kompletne naplaćene kamate, a alternativno bi onda mogli potraživati razliku između naplaćene kamate i četvrtine zatezne kamate, s obzirom da se, kada kamata nije ugovorena pravilno, primjenjuje četvrtina zakonske zatezne kamate u skladu s člankom 26. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Garača upire prst u regulatora:

– Ideja regulatora da će se građani s prešutnim minusima tih minusa riješiti u relativno kratkom roku zbog njegovih novih mjera nije ništa manje cinična od objašnjenja tog istog regulatora koji je dopustio prešutne minuse kako bi se pomoglo građanima da lakše prežive. Nastali problem je prevelik da bi se mogao riješiti naknadnim mjerama iako one same po sebi nisu loše, ali su previše zakasnile. Lako je moguće da će se rješavajući problem prešutnih minusa dodatno potencirati problem blokiranih građana – kaže Garača koji ne amnestira ni Ministarstvo financija i Vladu u cjelini.

Još mi odzvanja guvernerova rečenica vezana za aferu Agrokorovih mjenica: – Svi su sve znali. I opet su sigurno svi sve znali i nisu ništa poduzeli, a mogli su i morali su. Tumačenje zakona da je dopušteno sve što nije eksplicitno zabranjeno, ma koliko to nelogično bilo, neće nas daleko dovesti. Obranaška teza da banke nisu socijalne ustanove isto je tako deplasirana. Nitko ne traži da one to budu, ali ih to ne oslobađa potrebe etičnog poslovanja, a ovo što se dešava je daleko od toga, štoviše, duboko je nemoralno. Lihvarenje nad najugroženijim skupinama stanovništva nema opravdanja – smatra profesor te dodaje da je neoliberalna doktrina koja zagovara da se svaki poslovni subjekt mora primarno brinuti o maksimiziranju svog profita pa će nam tako svima biti bolje, pogrešna, ali kod nas još uvijek i nažalost prevladavajuća jer odgovara elitama.

Moram cinično primijetiti da su se banke ponašale u maniri dobrog gospodara i u skladu s prevladavajućom paradigmom – poentira Garača.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije