Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Hrvatska ima šansu: ulaganje u vjetar i sunce bit će povoljnije

Razvoju obnovljivih izvora u nas smetnja su nestabilne politike i zastoj u provedbi zakona koji je na snazi od 1. siječnja prošle godine
10. siječnja 2017. u 09:00 11 komentara 1173 prikaza
05.06.2014., Danilo -  Tvrtka RP Global otvorila je vjetroelektranu, Danilo-Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh u blizi Sibenika. Ta vjetroelektrana s 19 vjetroturbinskih generatora, ukupne snage 43,7Mw, proizvodit ce oko 100 GWh elektricne energije godisnje.
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za vjetroelektrane i sunčane elektrane u EU, a i dva puta je veći nego u nekim razvijenim zemljama EU. Iako se u Hrvatskoj trošak kapitala za ove projekte smanjio u posljednje dvije godine, investicije se nisu znatno povećale, zaključak je istraživanja koje je za hrvatsko tržište provela konzultantska kuća Starfish Energy. Projekt Pricetag koji se nadovezuje na istraživanje od prije dvije godine za europsko tržište, a sada obrađuje zemlje jugoistočne Europe, vodila je tvrtka Ecofys u suradnji s tvrtkama Eclareon i Starfish Energy, a financirala ga je Europska klimatska zaklada.

Nije provedeno

Kako kažu autori istraživanja za Hrvatsku, ono implicira da su za poticanje domaćeg tržišta prije svega potrebne stabilne energetske politike. Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj navedena je u Pricetag studiji nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije, kao što je zastoj u provedbi mjera iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine i kojim se dosadašnji sustav poticaja zamjenjuje modelom premija, međutim koji sve do danas nije proveden u praksi.

Gledajući ponderirani prosječni trošak kapitala u Hrvatskoj, projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana imaju trošak od 7 do 9%, dok najmanje rizične investicije poput autocesta i druge infrastrukture ostvaruju trošak kapitala od oko 6%, kaže se u istraživanju. Usporedbe radi, trošak kapitala u Grčkoj za vjetroelektrane i sunčane elektrane iznosi između 7 i 13% i najveći je među zemljama jugoistočne Europe, dok je najmanji u Slovačkoj gdje je taj trošak između 4 i 6%. Taj se trošak smanjuje posljednjih godina, pa tako i kod nas, prije svega zbog politike Europske središnje banke i plasmana novca, što smanjuje dug banaka, koje smanjuju kamate, a i konkurencija za tu vrstu financiranja je veća. U siječnju 2014. godine Europska komisija predstavila je svoj prijedlog politike do 2030. godine vezane za klimu i energiju te je tada predložila da se poveća udio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto potrošnje energije do te godine.

Prije dva mjeseca Europska je komisija u sklopu cilja o smanjenju CO2 do 2030. godine predstavila i mjere kojima bi se kroz fondove EU poticalo financiranje, odnosno smanjio trošak kapitala za obnovljive izvore energije. Ciljajući pri tome ponajprije upravo na države jugoistoka Europe, s obzirom na to da je kod njih trošak kapitala za obnovljive izvore energije znatno veći nego na sjeveru. U studiji je napravljena analiza troška za Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku. Ovisno i o trošku, izgleda, ovisi i zastupljenost obnovljivih izvora energije. Neke druge prijašnje analize pokazale su da je briga o CO2 puno veća na sjeveru Europe. Primjerice, velika je revolucija po tom pitanju u Švedskoj, a slijede je i ostale skandinavske zemlje, pa je tako primjerice u Norveškoj u solarnim elektranama zaposleno više ljudi nego u tamo jakoj naftnoj industriji. Kod nas je udio obnovljivih izvora energije manji od dva posto i još se uvijek više oslanjamo na fosilna goriva.

18.06.2015., Trilj - Vjetroelektrana Kamensko-Vostane je izgradjena na podrucju Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj zupaniji.  Vjetroagregate SWT-3.0-101 za elektranu isporucila je tvrtka Siemens Zagreb i provodi interne inspekcije  postavljenih vjetroel svakog sata u kini dvije vjetroturbine Prvi put! Obnovljivi izvori pretekli kapacitete dobivanja energije od ugljena 21.11.2014., Obrovac - 30. obljetnica pustanja u pogon Reverzibilne hidroelektrane Velebit.  Photo: Dino Stanin/PIXSELL AKADEMIK MIRKO ZELIĆ: Energetika mora biti pod kontrolom RH

Za pet godina troškovi manji

Nedavno je pak izvještaj pokazao da se svakog dana postavlja po pola milijuna solarnih panela diljem svijeta. U Kini se svakog sata postave dvije vjetroturbine. Kako je lani objavila Međunarodna agencija za energiju, proizvodnja energije iz solarnih i vjetroelektrana te drugih obnovljivih izvora rast će brže od predviđenog u svijetu do 2021. godine, pod učinkom povoljnijih politika i smanjenja troškova proizvodnje. Predviđa se da će kroz pet godina troškovi solarne energije pasti 25 posto. Oko 825 gigavata novih kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije trebalo bi se instalirati do 2021., što je 42 posto više nego 2015. godine. Agencija predviđa da će u 2021. godini obnovljiva energija činiti 28 posto svjetske proizvodnje struje, u odnosu na 23 posto krajem 2015. koja je bila rekordna za ulaganja i pokretanja proizvodnje.

>> Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije

Elipso

  • trtamrta123:

    Scam u koji se prestaje ulagati čim nestane poticaja...I sa smanjenjem troškova biti će neučinkovito... Posao za odabrane, politički umrežene..

  • kritičar_2:

    Najbolji OIE je hidro potencijal,svugdje u svijetu,pa tako i kod nas.2000 MW teče svakog trenutka našim rijekama,neiskorišteno,koje bi mogle proizvesti oko 6 milijardi kwh godišnje,čija cijena je duplo jeftinija od cijene energije iz vjetra i sunca.Za hidro-energetske objekte,naša industrija može ... prikaži još! odraditi 90% posla,za "obnovljive" objekte,nisam siguran,dali može,60% posla obaviti.O zaštiti od poplava naselja, poljoprivrednog zemljišta,prometnica i na koncu zdravlja Naroda,nebih ovom prigodom. Ovaj članak je napisan prvenstveno za interes velikih euro-kompanija,koje na svojim lagerima imaju gotove stotine vjetro-agregeta i samo čekaju "žrtvu"da ih "utuše" "banana"državama.

  • sestrićna:

    nas samo sunce i vjetar mogu spasiti..