Gotovo svatko tko koristi prijenosno računalo doživio je trenutak kada uređaj odjednom postane neugodno vruć na dodir, a ventilator počne raditi punom snagom, stvarajući buku poput malog mlaznog motora. U kompaktnom kućištu laptopa komponente su zbijene na malom prostoru, što otežava hlađenje. Kada pokrenete zahtjevne zadatke poput videoigara, obrade videa ili čak imate otvoreno previše kartica u pregledniku, procesor (CPU) i grafička kartica (GPU) rade pod velikim opterećenjem, generirajući značajnu količinu topline koju interni sustav hlađenja ponekad jednostavno ne može izbaciti dovoljno brzo.
Jedan od najčešćih i najpodcjenjenijih uzroka pregrijavanja je nakupljanje prašine, dlaka i drugih nečistoća unutar uređaja. S vremenom, te čestice stvaraju gusti sloj koji začepljuje ventilacijske otvore i oblaže lopatice ventilatora, drastično smanjujući protok zraka i pretvarajući laptop u svojevrsnu pećnicu. Problem dodatno pogoršava navika korištenja laptopa na mekim površinama. Rad na krevetu, kauču, jastuku ili čak u krilu možda jest udoban, ali tkanina blokira ključne ventilacijske otvore, najčešće smještene s donje strane uređaja, čime se onemogućuje cirkulacija zraka i zarobljava vrući zrak unutar kućišta. Uz to, visoka temperatura okoline, primjerice rad u prostoriji bez klimatizacije tijekom ljetnih mjeseci, dodatno opterećuje sustav hlađenja.
Važno je prepoznati znakove koji ukazuju na to da je pregrijavanje dosegnulo opasnu razinu. Najočitiji simptom je kada kućište postane toliko vruće, posebno na donjoj strani ili oko tipkovnice, da ga je neugodno držati. Ako ventilator radi neprestano i bučno, čak i pri obavljanju jednostavnih zadataka, to je jasan pokazatelj da se sustav bori održati normalnu temperaturu. Sljedeći alarmantan znak je značajan pad performansi: programi se počinju zamrzavati, sustav postaje spor i trom, a za izvršavanje osnovnih zadataka treba mu znatno više vremena. To se događa jer procesor automatski smanjuje svoj radni takt (tzv. "throttling") kako bi generirao manje topline i spriječio vlastito uništenje. U najkritičnijim situacijama, laptop će se iznenada sam ugasiti ili restartati, što je posljednji obrambeni mehanizam za sprječavanje trajnog oštećenja komponenti.
Dok je normalna radna temperatura procesora u stanju mirovanja obično između 30 i 50 Celzijevih stupnjeva, tijekom intenzivnog rada poput igranja igara može sigurno doseći i do 85 stupnjeva. Međutim, ako temperature konstantno prelaze 80 stupnjeva, to je znak za uzbunu. Temperature iznad 90 stupnjeva smatraju se kritičnima i mogu dovesti do nepopravljive štete. Proizvođači čipova poput tvrtki Intel i AMD definiraju maksimalnu sigurnu radnu temperaturu za svaki procesor, poznatu kao TjMax, a prekoračenje te granice može imati katastrofalne posljedice.
Ignoriranje problema pregrijavanja može dovesti do ozbiljnih i skupih kvarova. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može trajno oštetiti najvažnije komponente vašeg računala, uključujući procesor, grafičku karticu, matičnu ploču i RAM memoriju. Toplina je također neprijatelj tvrdih diskova i SSD-ova, a njihov kvar često znači i nepovratan gubitak svih vaših podataka – od poslovnih dokumenata do dragocjenih obiteljskih fotografija. Čak i ako ne dođe do potpunog kvara, pregrijavanje značajno skraćuje životni vijek cijelog uređaja, prisiljavajući vas na preranu i neplaniranu kupnju novog. Osim materijalne štete, postoje i sigurnosni rizici; vruć laptop može uzrokovati opekline na koži ako ga držite u krilu, a u ekstremnim slučajevima zabilježeni su i požari uzrokovani neispravnim i pregrijanim baterijama.
Kada primijetite da se laptop pregrijava, prvi i najjednostavniji korak je isključiti ga, odspojiti s punjača i ostaviti ga da se potpuno ohladi. Za dugoročno rješenje ključna je prevencija, a ona započinje redovitim čišćenjem. Korištenjem limenke komprimiranog zraka možete ispuhati prašinu iz ventilacijskih otvora i ventilatora, što je preporučljivo raditi svakih nekoliko mjeseci. Druga ključna navika je korištenje laptopa isključivo na tvrdim i ravnim površinama poput stola, što osigurava slobodan protok zraka. Ako često radite u krilu ili na krevetu, investirajte u postolje za hlađenje.
Čak i najjednostavnija postolja bez ventilatora podižu laptop i poboljšavaju cirkulaciju, dok ona s ugrađenim ventilatorima aktivno pomažu u hlađenju. Na softverskoj razini, smanjite opterećenje sustava zatvaranjem nepotrebnih programa i kartica u pregledniku. Kroz "Upravitelj zadataka" (Task Manager) u Windowsima možete vidjeti koje aplikacije troše najviše resursa i ugasiti ih. Ako ništa od navedenog ne pomogne, vjerojatno je vrijeme za profesionalni servis gdje će stručnjaci temeljito očistiti unutrašnjost uređaja i zamijeniti termalnu pastu.
Otvori KEKS Pay
