Minus dva. Ocjena je to koju bi Vesna Škare Ožbolt, kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu, dala aktualnom šefu metropole Milanu Bandiću da ocjenjuje njegovo upravljanje u posljednjem mandatu. Bilo je vremena, kaže, kad bi ga ocijenila i trojkom i četvorkom. Jer, nije ona od onih, dodaje, koja će reći da je on sve napravio krivo. No posljednjih se godina potrošio i bilo bi vrijeme, smatra, da dođe netko drugi na njegovo mjesto. I uvjerena je – to će biti ona.
Ne prodavati Paromlin
– Napravio je strašne dugove i projekte koji su otišli u krivo. Ne znam zašto bi ga građani ponovno birali. Grad ne ide u dobrom smjeru, posebno nakon potresa, jednostavno je propao. Potrebne su ozbiljne promjene. U 20 godina nema nijednog razvojnog projekta, nijedna bolnica nije sagrađena, nema ni rješenja za “zagrebački Obrovac”, kako u žargonu zovemo bolnicu u Blatu – kaže Vesna Škare Ožbolt, koja je o svojoj kampanji i strategiji kako pobijediti Bandića govorila u studiju Večernji TV-a.
U njezinu su timu, ističe, mladi visokoobrazovani ljudi, doktori znanosti, poduzetnici, umirovljenici, obrtnici... koji su osmislili program s kojim će se boriti na lokalnim izborima. Dosta ljudi i stranaka javlja joj se za suradnju, kaže, a što se tiče koalicije nakon izbora u Skupštini, dodaje, otvorena je za razgovore sa svim strankama, osim one Milana Bandića. U fokusu kampanje, dodala je, bit će joj obnova Zagreba. A koji model ova bivša ministrica pravosuđa nudi Zagrepčanima? Ono što bi ona napravila, ističe, da je proljetos, kad je udarilo 5,5 po Richteru, bila gradonačelnica, jest da bi odmah sazvala Skupštinu i dogovorila se kako pomoći ljudima dok ne stignu novac iz EU.
– No Skupština se čekala mjesec i pol dana. Je li to moguće? Nakon potresa koji se događa jednom u 140 godina? – oštra je Vesna Škare Ožbolt koja objašnjava dalje svoju ideju: nakon sazivanja Skupštine pozvali bi banke te s njima dogovorili kredite po minimalnim kamatama od jedan, jedan i pol posto, Zagrepčani bi digli kredit, s Gradom Zagrebom kao jamcem, i obnavljali bi kuće već na ljeto .
– U rujnu, kad bi počeo stizati novac od Unije, taj bi se kredit prebijao – kaže i dodaje kako u Zagrebu nema ozbiljnih poduzetničkih priča ni investicija, što bi se, smatra, trebalo razvijati. A stari tvornički kompleksi idealni su za to, pa ne bi trebalo prodavati Zagrepčanku, Paromlin i Gredelj, što je u ovogodišnjem proračunu.
– To je zagrebačko zlato i riznica. Ako to budemo prodavali, Grad neće imati ništa. To se mora staviti u funkciju, a kako, to je do gradske uprave da odluči – kaže V. Škare Ožbolt dodajući da bi kod Gredelja trebalo željeznicu staviti ispod zemlje, sve do Zapadnog kolodvora i na površini napraviti zeleni koridor po kojem će voziti biciklisti, gdje će se stanovnici šetati, rekreirati...
– Treba i Savu staviti u funkciju – rijeka nam teče kroz grad, a nema nikakvih sadržaja. Mi smo isplanirali vodeni tramvaj koji plovi od jednog do drugog mosta. Jako smo u tom svom programu isforsirali i javne bicikle, tako da možete doći biciklom do Save, na vodeni tramvaj pa do drugog dijela grada – ističe. Prazne gradske prostore dala bi, pak, obrtnicima u najam za jednu kunu, a omogućila bi im i tzv. grace period od nekoliko godina da stanu na noge.
Žičarom zadužio Zagrepčane
Zagrebačku komunalnu infrastrukturu smatra, pak, rak-ranom metropole.
– Moj tim bi to riješio modelom pametnih šahtova koji se ugrađuju u pločnike, ne na cestu, i detektiraju gdje se nalazi kvar, gdje vam je pukla cijev, vodovodna, plinska, da se ne mora kopati po Gajevoj ili Preradovićevoj pet puta u dvije godine. Šaht će i analizirati otpadne vode, detektirati bolesti u tom kvartu, gdje se konzumira ili raspačava droga – kaže V. Škare Ožbolt, koja žičaru smatra jednim od lošijih Bandićevih projekata.
– Ne možete skandinavski model žičare prekopirati na zagrebačko Sljeme. To ne ide. I kad je takvu ružnu žičaru napravio, zadužio je Zagrepčane za novac koji mu nitko nije dao pravo da potroši – zaključila je.
Zašto drugi zbig istih radnji završavaju u zatvoru a Milan Bandić ne? Pitanje za Predsjednika, Vladu, Ustavni sud, Vrhovni sud.